Svjetski je dan prevencije samoubojstava, a ciljevi obilježavanja ovog dana su širenje znanja o problemu samoubojstva, ali i poticanje na spoznaju da se ono može spriječiti.
Suicid i suicidalne misli u našem su društvu još uvijek tabu tema, nešto o čemu se potiho priča, ako se priča uopće, to je nešto o čemu se nagađa i šuška te nešto što puni medijske stupce kada se dogodi.
Ono što je važno, a što nam potvrđuje i dr. Mladen Tomas specijalist psihijatrije u Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek, jest razgovor sa suicidalnom osobom.
Važno je razgovarati unatoč uvriježenom strahu od takvih upita
– Ne postoje posve specifični obrasci ponašanja kada govorimo o tome kako prepoznati suicidalnu osobu, već je najbolje blisku osobu izravno o tome pitati i to unatoč nekom uvriježenom strahu od takvih upita, u kojem se mi bojimo da ćemo osobu na taj čin i potaknuti, upravo suprotno – kaže dr. Tomas koji se u svojoj praksi svakodnevno susreće sa suicidalnim osobama, jer, kako kaže, na Odjelu psihijatrije svakodnevno leži najmanje jedna osoba u takvoj vrsti psihičke patnje i promišljanja.
Dodaje da ako pak usmjerimo svoju pažnju na blisku osobu u okolini ili obitelji, a koja se našla u nekoj teškoj situaciji iz koje ne uspijeva pronaći izlaz i sama si pomoći, moguće je u velikoj većini slučajeva prepoznati neke upozoravajuće znakove i rizike.
Upozoravajući znakovi i rizične osobe
– Oni su primjerice ako osoba priča ili piše o suicidu, pokazuje neke drastične promjene u ponašanju – na primjer ako primijetimo pojačani nagli nemir, pojavu nesanice, povlačenje od obitelji i društva, zapuštanje vlastitog izgleda, pojačano konzumiranje alkohola. Kod mladih to znaju biti razgovori ili šale o počinjenju suicida ili na primjer izjave prijateljima poput “bolje da me nema”, “da barem mogu nestati”, “iz ovog nema izlaza” i slično. Zatim tu je opraštanje i pisanje oproštajnih pisama ili oporuka, ili na primjer ako poklanjaju neke svoje drage stvari. Obitelj također nerijetko može prepoznati neke pripremne radnje pred sam čin kao na primjer neobično zadržavanje ili vrzmanje po garaži, traženje užeta ili otrova, a oni koji imaju određenu psihijatrijsku, odnosno psihofarmako terapiju, često prestanu piti lijekove kako bi prikupili tablete i da bi ih onda odjednom sve popili – objašnjava dr. Tomas.
Ističe da je rizična osoba i ona koja je naglo izgubila neku blisku osobu s kojom je bila jako povezana ili osoba koja je doživjela određeni neuspjeh na poslovnom ili ljubavnom planu. Dodaje da je rizična osoba i ona koja nam sama govori o gubitku volje, bespomoćnosti, beznadnosti, osjećaju bezvrijednosti, posebice o osjećaju krivnje ili grizodušja.
Najvažnije je potaknuti osobu da potraži stručnu pomoć
Dr. Tomas stava je da se samoubojstva mogu prevenirati, pogotovo ako se prepozna rizična osoba, a kad čujemo takve prijetnje, ističe da je važno alarmirati policiju i hitnu pomoć koje će osobu dovesti na hitan psihijatrijski pregled i stručnu procjenu suicidalnosti, odnosno samog suicidalnog rizika.
– Ako primijetite neke od spomenutih rizičnih ponašanja i upozoravajućih znakova kod bliske osobe, potrebno je i savjetuje se da o tome razgovarate. Sam razgovor o suicidu neće potaknuti osobu da ga i napravi, nego joj može pomoći da osvijesti stanje u kojem se nalazi, kao i ozbiljnost, posljedice i trajnost tog čina. Možete nastojati ukazati na pozitivne vrijednosti u životu. U redu je reći da ste zabrinuti. Isto tako, kad vam se osoba otvori i prizna da se osjeća beznadno i nabraja probleme koji su je do toga doveli, važno je ne razuvjeravati i ne umanjivati te probleme, već nastojati strpljivo saslušati i razumjeti. Ono što je zapravo najvažnije je da potaknete osobu da potraži stručnu pomoć – savjetuje dr. Tomas.
Suicidalne misli češće kod žena, suicidi kod muškaraca
Po njegovom iskustvu, suicidalne misli su znatno češće kod žena, a tome u prilog ide i statistika samih pokušaja suicida koja je znatno na njihovoj strani, odnosno čak je tri do četiri puta češća kod žena, dok je stopa izvršenih suicida suprotnog omjera, što znači da muškarci tri do četiri puta češće nego žene izvrše sam suicid.
Sve učestalije suicidalno promišljanje kod adolescenata i mladih
– Posebno smo osjetljivi i zabrinuti zbog pojave sve učestalijeg suicidalnog promišljanja kod adolescenata i mladih što nam govori u prilog jedne smanjene otpornosti na stresne faktore kod mladih te nezrele mehanizme i načine suočavanja s njima, to jest do nekog pada općih sposobnosti i kapaciteta nošenja s problemima. To pak govori u prilog jednom negativnom trendu pada mentalnog zdravlja mladih tako da nam i ovaj Svjetski dan prevencije samoubojstava stavlja misli i budi svijest o važnosti mentalnog zdravlja ljudi kao i o uklanjanju same stigme psihičke bolesti i patnje pa tako ohrabruje na razgovor o dubinama psihičke patnje i ohrabruje na traženje stručne pomoći – zaključuje liječnik.
Raste broj samoubojstava, u prvih osam mjeseci zabilježeno ih je 18
Prema podacima Policijske uprave koprivničko-križevačke u prvih osam mjeseci ove godine na području Podravine i Prigorja zabilježeno je 18 samoubojstava, od kojih su šest počinile žene, a 12 muškarci.
U istom razdoblju prošle godine zabilježeno je 16 samoubojstava, od kojih su pet počinile žene i 11 muškarci.
– Tijekom 2019. godine zabilježeno je 21 samoubojstvo, od kojih su tri počinile žene i 18 muškarci. Tijekom 2018. godine zabilježeno je 29 samoubojstava, od kojih su šest počinile žene, a 23 muškarci – istaknula je Dijana Žagar, glasnogovornica Policijske uprave koprivničko-križevačke.
