Stručni skup u povodu 100. obljetnice rođenja akademskog kipara Ivana Sabolića održan je u petak u Peterancu.
– Okupljanje stručnjaka, mahom kustosa muzeja, arhivista, povjesničara umjetnosti i fotografije, likovnih kritičara i ljudi iz struke koji se primarno bave skulpturom i fotografijom otvorilo je više tema koje su nastojale odgovoriti na neke od postavljenih pitanja organizirana u četiri tematske cjeline – rekla je Draženka Jalšić Ernečić, viša kustosica Muzeja grada Koprivnice.
Dodala je da je posebnu važnost imalo traženje poveznica između skulpture i fotografije, povezivanje znanja koja se čuvaju u arhivima, galerijama i muzejima, odnosno prikupljanje sjećanja od pojedinaca koji se kao suvremenici još uvijek sjećaju Ivana Sabolića.
– Na primjeru kiparske ostavštine Ivana Sabolića do izražaja je došla važnost povezivanja povijesti i teorije umjetnosti, povijest fotografije i teorija fotografiranja, opisivanje i tumačenje prikupljenih dokumenata, originalnih radova i reprodukcija, no isto tako je važan kontekst prostora i vremena u kojima je Sabolić stvarao – napomenula je.
Nakon uvodnih pozdravnih govora ravnatelja Muzeja grada Koprivnice Roberta Čimina, Rašeljke Bilić ispred Ministarstva kulture i medija, Maje Blažek iz Koprivničko-križevačke županije, koprivničkog gradonačelnika Mišela Jakšića i načelnika Općine Peteranec Ivana Derdića, stručnom skupu prisustvovali su sudionici skupa i zainteresirani pojedinci.
Od važnosti umjetničke ostavštine Ivana Sabolića u Muzeju grada Koprivnice i muzejske zbirke kao registriranog kulturnog dobra, njegovog pedagoškog i organizacijskog rada i utjecaja na generacije studenata kiparstva bio je fokus prvog dijela predavanja “Ivan Sabolić kao kulturno dobro, pedagoški rad i utjecaji” o kojem su izlagali Rašeljka Bilić, Davorin Vujčić i Ariana Novina.
Slijedio je drugi dio predavanja “O djelu i radovima Ivana Sabolića” u kojoj su Helena Kušenić, Darija Alujević i Iva Körbler izlagali o pojedinim aspektima i kiparskim temama u kontekstu prostora i vremena.
Treći dio predavanja fokus je stavio na fotografiju u kojoj su unutar teme “Fotografija i skulptura Ivana Sabolića” otvorena neka važna pitanja za izučavanje Sabolića, ali i hrvatske skulpture u drugoj polovici 20. stoljeća u kojoj su Ivana Janković, Hrvoje Gržina i Draženka Jalšić Ernečić izlagali o nezaobilaznim istraživačkim tehnologijama i interdisciplinarnom pristupu skulpturi.
Posljednji, četvrti dio izlaganja fokus je stavio na temu “Ostavština Ivana Sabolića i lokalna zajednica” kojom su Marijan Špoljar, Vesna Peršić Kovač i Maša Zamljačanec nastojali osigurati vezu s diskursom tema i ideja koje utiru put u 21. stoljeće u kojem se isprepliću odnosi tradicionalnog i suvremenog, što je kontekst u kojem Galerija skulptura Ivan Sabolić u Peterancu danas djeluje.
