Općina Peteranec, Udruga Galovićev dom Peteranec i Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici povodom 100. obljetnice rođenja kipara Ivana Sabolića uputili su apel za pomoć u obnovi njegove rodne kuće.
– Rodna kuća izvorište je Sabolićeva života i umjetničkog rada. Od proljeća 2021. godine u vlasništvu je Općine Peteranec. Izgrađena je na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Prizemnica je s tri prozora na pročelju, u Podravini nazvana “frontača”, a riječ je o otprilike 65 kvadratnih metara stambenog prostora. Skromno je ukrašena historicističkom plastikom, u dvorištu s djelomično očuvanim gospodarskim objektima površine od otprilike 80 kvadratnih metara namijenjenim za budući atelje. Danas se nalazi se u Ulici Kralja Tomislava 102 – istaknuli su u priopćenju.
Nastavljaju kako će Općina Peteranec raditi na uvrštenju rodne kuće Ivana Sabolića u popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a namjera im je da u nadolazećem razdoblju posvete iznimnu pažnju projektu reanimacije njegove rodne kuće. Žele ju namijeniti i u cjelogodišnji živi kiparski atelje i umjetnički kiparski kamp sa stalnim voditeljem, primarno studentima i profesorima kiparstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. U kući bi posebno bila priređena i memorijalna izložba o životu i radu Ivana Sabolića, dodaju u apelu.
– Apel za pomoć u obnovi rodne kuće posebno se šalje na adrese Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Akademije likovnih umjetnosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu te Koprivničko-križevačkoj županiji. Ujedno i nacionalnim i lokalnim medijskim kućama kao i brojnim filantropima, donatorima i mecenama umjetnosti – nastavljaju.
Podsjetimo, Ivan Sabolić je nakon završetka pučke škole u rodnom selu od 1932. godine polazio gimnaziju u Koprivnici te od 1938. godine Obrtnu školu u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 1940. i diplomirao 1946. godine u klasi prof. Frana Kršinića.
– Od 1959. godine postaje prof. na akademiji na kojoj 1968. godine postaje dekan, a nakon smrti prof. Antuna Augustinčića 1979. godine postaje voditelj majstorske radionice. Za Izvanrednog člana JAZU-a/HAZU-a izabran je 1981. godine. Autor je brojnih plastika, portreta i javnih spomenika. Godine 1983. ostavio je 77 svojih radova – bronci, gipsa, crteža i maketa za buduću Galeriju kipova koja je i otvorena 1986. godine u njegovu rodnu selu u zgradi “Kapetanije” u baroknoj jednokatnici – zaključak je priopćenja.
