U sklopu europskog projekta “Održivo upravljanje i povećanje konkurentnosti Đurđevačkih pijesaka” koji Grad Đurđevac provodi u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, LAG-om Podravina i Turističkom zajednicom Grada Đurđevca nedavno je u Đurđevcu otvoren Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci.

Centar je opremljen najsuvremenijom tehnologijom koja na multimedijalni, interaktivni i visokotehnološki način stvara jedno novo iskustvo posjetiteljima kroz prijenos znanja o zanimljivom fenomenu Đurđevačkih pijesaka. Rješenje postava potpisuje tvrtka Novena d.o.o. Zagreb, koja je okupila veći broj stručnjaka različitih znanstvenih područja, a pri čemu su uključeni i djelatnici Muzeja grada Koprivnice kao najbolji poznavatelji povijesno-kulturne baštine tog područja.

Među ostalim, tako je kroz dvije izložbene sobe predstavljena prirodoslovna i baštinska građa koja je značajno upotpunila ostale priče o pijescima i njihovom odnosu s čovjekom. U sobi šest je dr. sc. Robert Čimin u suradnji s Ivanom Zvijercom iz Torčeca u priči o ledenom dobu izdvojio dva prapovijesna sisavca koja su u vremenu prije oko 20.000 godina najučestaliji uz rijeku Dravu i na području pijesaka. Predstavljeni su vunasti mamut i stepski bizon. Prvi među njima daleko je najbrojniji nalaz među ledenodobnim sisavcima, na desetke primjeraka kostiju čuva se u koprivničkom muzeju, Arheološkoj zbrci obitelji Zvijerac u Torčecu i zbirci Josipa Cugovčana u Podravskim Sesvetama. Tu se nalaze kljove, čeljust s lamelama (zubi) i dvije kosti nogu. Druga životinja jest stepski bizon, koji je često predstavljan na europskim spiljskim slikarijama kao lovina što je u prostoru centra vizualizirano zidnim oslicima, a među nalazima su rogovi dviju različitih jedinki. Svi ti nalazi potječu iz korita rijeke Drave ili antropogenih jezera uz nju, slučajno pronađeni prilikom niskog riječnog vodostaja ili za eksploatacije građevnog pijeska i šljunka. Uz to, ovdje je na VR, odnosno virtual reality način, putem naočala moguće upoznati leptirovu bioraznolikost, a za što je poslužila neprocjenjivo vrijedna Zbirka leptira dr. Radovana Kranjčeva, također iz koprivničkog muzeja. Među više tisuća prikupljenih jedinki, razvrstanih prema skupinama i vrstama, u suradnji s biologom Goranom Šafarekom izdvojeni su tek oni leptiri čije je mjesto prikupljanja ili stanište na Đurđevačkim pijescima. Predstavnici Novene njihove su makrosnimke uključile u aplikaciju kojom posjetitelj ulazi u njihov zračni prostor i pritom mu je omogućeno istraživati ih do najsitnijih detalja.

Djelić istoga dostupan je i u posljednjoj sobi broj devet na čijem se frontalnom zidu nalazi digitalni let leptira s kojima se posjetitelj može fotografirati. Ovdje je angažman koprivničkih muzealaca bio još veći, a namjera je bila ispričati odnos čovjeka i pijesaka kroz njihov tisućljetni suživot. S lijeve strane nalazi se tako jedna velika osvjetljena karta šire okolice Đurđevca na kojoj su Nikola Cik i dr. sc. Robert Čimin slojevito predstavili najvažnije arheološke i povijesne lokalitete, prirodne znamenitosti, veća vinogradarska područja, arhitekturu, eksploatacijske i turističke točke. Povrh svega, jasno je naznačena pješčana pedološka podloga na temelju istraživanja akademika Dragutina Feletara, predsjednika Upravnog vijeća Muzeja grada Koprivnice. Nadalje, na desnom zidu muzealci su pokazali prolaz vremena kroz identifikacijske priče određenog razdoblja, počevši od najstarije zabilježene prisutnosti pa do početka znanstvenog interesa za ovaj prirodni fenomen. Modul se sastoji od tri elementa: lenta vremena u gornjem dijelu, osam niša s predmetima i interaktivni ekran. Na gornjoj su lenti predstavljena ključna stoljeća i godine koja uz mural (Patricio Aguero) pričaju povijest odnosa čovjeka i pijesaka. Lentu i vrijeme podjednako prati 17 predmeta u nišama, privremeno ustupljeni od Muzeja grada Koprivnice i Ivana Zvijerca iz Torčeca. Na interaktivnom ekranu posjetitelj dublje ulazi u svaku od navedenih priča kroz prilagođenu naraciju. Ukratko, započinje se ljudskim korištenjem pijeska za bušenje kamenih i koštanih alatki, potom uporaba za izradu keramičkih predmeta ili pak za dobivanje metala (bronca, željezo) i stakla, slijedi priča o korištenju pješčanih ocjedito-suhih položaja za primjerice bjelobrdskih groblja u ranom srednjem vijeku (grobni prilozi), a završava se obradom pijesaka (motika) u novom vijeku i znanstvenim interesom u 20. stoljeću (fotoaparat).

Navedeni centar zasigurno će doprinijeti da se prirodni fenomen Đurđevačkih pijesaka kvalitetno predstavi najširoj javnosti, a u čemu je Muzej grada Koprivnice dao izniman doprinos u popunjavanju povijesnih i baštinskih priča te time ponovno pokazao koliko široko područje interesa zastupa. Ovakvim prezentacijskim pristupom stvorena je prijeko potrebna muzeološka ravnoteža digitalnih i fizičkih elemenata izložaka koji posjetiteljima daje mogućnost najdubljeg doživljaja pijesaka, a sve kako bi se ubuduće prema njima odnosili s još više brige i razumijevanja. Istovremeno, radeći s vrhunskim stručnjacima u području stvaranja potpuno novih intermedijalnih postava dobiveno je jedno novo iskustvo koje će koprivničkim muzealcima poslužiti u pripremi i realizaciji stalnog postava u podrumskim prostorijama zgrade Muzeja grada Koprivnice. Naime, u sklopu europskog projekta “reVITAlize” u tijeku je završetak Interpretacijskog plana na temu vinogradarstva i sakralnosti koji se provodi u suradnji s tvrtkom Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu iz Zagreba. Po njegovu dovršavanju, već ove jeseni započet će rad s domaćim dizajnerima, video producentima i glazbenim skladateljima kako bi se stvorila turistička atrakcija s potpuno novim intersenzualnim doživljajem jednog muzejskog postava.