U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama u subotu se otvara izložba “Ostakljena bajka: na razmeđi zbiljskog i čarobnog” autora Tomislava Grabara.
Iz Muzeja grada Koprivnice poručili su da će otvorenje izložbe biti u 19 sati, a predstavit će stvaralaštvo jednog od danas aktivnih slikara i nastavljača tradicije Hlebinske škole. Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do 1. kolovoza ove godine, od utorka do petka, od 10 do 18 sati i vikendom od 10 do 14 sati.
– Interes za likovnost kod Tomislava Grabara razvija se od rane mladosti početničkim crtežima na papiru i lesonitu pa sve do eksperimentiranja na staklu krajem 1960-ih godina. Iz mladenačke nesigurne ruke željne stvaranja izranjaju “načičkane” kompozicije izvedene sitnim potezima koji mnoštvo malih raznolikih ploha slažu u splet kuća i plodnih polja nastojeći stvoriti perspektivnu iluziju dubine što izranja iz gustiša ogoljenog drveća i biljne vegetacije – ističu u muzeju.
Dodaju da kreativni impuls razvija desetljeće kasnije kad, nesvjesno, kreće u formiranje vlastita stila.
– Grabar kreće od tipičnih tema – sela, pejzaža, žanr-scena i njihova uspješnog kombiniranja. Vremenom slike dobivaju sve jači ekspresionistički naboj na temelju kojeg diferencira vlastitu poetiku prepoznatljiva izričaja. Ranije godine karakteriziraju zagasitiji tonovi tamnijeg, gotovo tmastog kolorita što doprinosi dramatskoj napetosti kompozicija i neobičnoj mističnosti. Iz toga izrasta specifična arhitektura naglašeno izduženih formi koja će postati jedan od najpoznatijih znakova njegova stvaralaštva. Štapićasto oštri završeci krovova “rastežu” kompoziciju, streme u visine “prizemljujući” je blagim jednakomjernim širenjem u stranu – naglašavaju.
U muzeju dodaju da se na Grabarovim slikama ističe pročišćenost kompozicije na osnovne motive uz izostanak figurativnosti što doprinosi snažnoj dojmljivosti ovog, ali i svih slično komponiranih prikaza.
– Posljednjih godina uočava se težnja prema sve većem realizmu u prikazivanju motiva, posebno mrtvih priroda ili životinjskog svijeta. Pritom se glavni motiv bolje ističe u prozračnijim prikazima, usmjerenim na koloristički razvidnije, transparentnije oblikovanje pozadinskog krajolika. Krajobraz je ovdje u službi isticanja i veličanja središnjeg, životinjskog, motiva. Prevlast pastelnih tonova iako hladnijeg predznaka karakteristična je za tematski blok zimskih krajolika – dodaju.
Iz muzeja poručuju da se zaleđena struktura preslikava s prirode na krovove kuća, površine potoka i stabla drveća. Svojom odraznom transparentnošću asocira na pročišćenost i mir, skladni red i harmoniju idealizirane Arkadije.
– Idealizirani prikazi s ponekim uplivom brutalnosti neodoljivo podsjećaju na čudesnu i bajkovitu moć preobrazbe. Kroz suočavanje i sučeljavanje težine opstanka i lakoće stvaranja zamišljenog i naslikanog, na razmeđi zbiljskoga i čarobnoga, ovostranoga i onostranoga Grabarovo slikarstvo nastoji pomiriti suprotnosti i vratiti promatrača u vrijeme bezbrižnosti i slobode djetinjstva s uvjerenjem apsolutne otvorenosti i ostvarivosti svih izmaštanih želja i snova – zaključuju.
