Je li čovjek ikada zaista hodao Mjesecom, a živimo li možda na ravnoj Zemlji?
Teorije zavjere su te koje u modernoj sadašnjici sve češće postaju glavnom temom rasprava, najčešće upravo putem interneta i društvenih mreža. Dok jedni 20. srpnja 1969. godine, dan čovjekova slijetanja na Mjesec, smatraju najvećim uspjehom čovječanstva, drugi tvrde kako je riječ o uspješno provedenoj zavjeri svjetskih moćnika.
Kako bi teorije zavjere ostale tek teorije, a javnost pritom bila informirana, u tek neke od ovih rasprava uključili su se i članovi Astronomskog društva Koprivnica. Društvo je osnovano 1997. godine od strane grupe mladih entuzijasta, a primarni zadatak im je promovirati astronomiju i druge prirodne znanosti uz poboljšanje saznanja o svemiru.
Važno je ostvariti te ciljeve jer, kako nam to i potvrđuje tajnik društva Ivan Gašparić, poznavanje opće ljudske povijesti, svemirskih istraživanja i astronomije općenito pamti bolje, točnije dane.
– Sadašnje stanje i nije najbolje. Posebice zbog toga što se javljaju različite pseudoznanstvene zablude koje kruže društvenim mrežama, a koje ljude dovode u zablude – smatra.
Istina je često skrivena iza ugla
Gašparićev stav po pitanju čovjekova slijetanja na Mjesec je jasan – zasigurno smo hodali ovim Zemljinim prirodnim satelitom.
– Slijetanje na Mjesec važan je događaj jer je čovjek prvi put stupio na neko svemirsko tijelo osim Zemlje. Kao što je rekao Neil Armstrong, prvi čovjek koji je hodao po Mjesecu, to je bio mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo. Ja sam tada imao 11 godina i to je sigurno bio veliki poticaj za moje zanimanje za svemir i njegovo istraživanje – objašnjava.
Gašparić dodaje i kako je znanstvena istina često udaljena tek nekoliko klikova mišem.
– Danas imate ljudi koji ne vjeruju da je Zemlja okrugla. Kao prvo, kad se slijetanje događalo, bila je velika utrka između Rusa i Amerikanaca u osvajanju svemira i Mjeseca. Prvi koji bi se trudili opovrgnuti slijetanje bili bi Rusi, no oni o istinitosti slijetanja nisu rekli ništa. U zadnje vrijeme postoji i niz neovisnih snimaka gdje se vidi mjesto spuštanja letjelica i pojedini detalji – ističe.
Kako do zabluda ne bi došlo, a kako bi budućim generacijama pružili najjednoznačniju sliku povijesti, sadašnjosti i budućnosti svemira, članovi koprivničkog astronomskog društva aktivno se bave svemirom.
– Pratimo važne događaje na noćnom nebu poput pomrčina Sunca i Mjeseca, bliskih susreta na nebu, konjunkcija nebeskih tijela i objekata, promatranja planeta u najpovoljnijem položaju, pojava kometa, meteorskih pljuskova i slično. Surađujemo i s osnovnim i srednjim školama u pripremi učenika za natjecanja iz astronomije od školske do državne razine. Više učenika je u zadnjih 20-ak godina postiglo značajne rezultate, najuspješniji su bili Klaudija Molnar, Marta Kunštić, Damir Lončarić i Matea Štefanić – dodaje Gašparić.
Znanstvena otkrića koriste zajednici, no interes za astronomiju trebao bi biti značajniji
Otkrivena znanstvena saznanja i informacije članovi društva često prenose na širu zajednicu. Sugrađanima tako priređuju javno-popularna znanstvena predavanja iz astronomije i srodnih znanosti te javna promatranja zanimljivih nebeskih događaja, a trude se i preko medija obavještavati javnost o novostima u astronomiji i udruzi.
– Uskoro namjeravamo prirediti dva promatranja povodom povoljnog položaja za promatranje Saturna i Jupitera. Jedno će biti početkom, a drugo u drugoj polovici kolovoza. Građani će tada pomoću našeg teleskopa moći vidjeti planete koje inače vidimo kao sjajne zvijezde. Kod Saturna će moći vidjeti njegove poznate prstenove i najveće satelite, a kod Jupitera izgled njegove površine i najbliža četiri satelita, odnosno mjeseca – najavljuje Gašparić.
Unatoč čestim aktivnostima, Gašparić smatra kako bi interes za astronomijom u manjim gradskim sredinama mogao biti i razvijeniji.
– U lokalnoj zajednici interes za astronomijom je dosta sporadičan. Ovisi o značajnim događanjima i otkrićima, nije stalan. Tada ne možemo niti očekivati preveliki interes. No, mi smo zadovoljni – napominje.
Na tragu toga, tijekom proteklih godina broj članova u društvu je varirao, a često ovisi i o raznim generacijskim i društvenim faktorima.
– Najčešće je broj članova između 15 i 30, a trenutno imamo 21 registriranog člana. Varijacija je najviše zbog toga što mladi odlaze u druge sredine i često se više ne vraćaju pa nisu aktivni u udruzi. Ovisno o generacijama, zna biti da je čak i više mladih članova, no najčešće je više starijih – kaže Gašparić i spominje kako društvo organizira predavanja u vrtićima te nižim razredima osnovnih škola, a s ciljem populariziranja ove djelatnosti.
U hobi fazi skupa oprema nije potrebna, svemir je dostupan svima
Za promatranje svemira u početničkoj hobističkoj fazi nije potrebno mnogo ulaganja, a ključna je tek zainteresiranost, nastavlja Gašparić.
– Dobro je pročitati neku početničku knjigu o istraživanju svemira kakvih danas ima mnogo za djecu, ali i za stariji uzrast. Za promatranje neba dovoljan je lovački dvogled ili manji teleskop. Potrebna je i zvjezdana karta, a na pametnim telefonima danas postoje planetarijske aplikacije putem kojih lako možete vidjeti što se trenutno vidi na nebu. To iziskuje trošak od nekoliko stotina do 1.000 kuna. Ako se netko kasnije želi ozbiljnije baviti astronomijom, pogotovo astrofotografijom, morat će izdvojiti i nekoliko desetaka tisuća kuna, no sve ovisi o njegovim sklonostima i mogućnostima. Dio želja zainteresirani mogu ostvariti putem našeg društva, mi imamo opremu – otkriva.
Svjetsku astronomsku zajednicu danas čine profesionalni, ali i amaterski astronomi. Ključne spoznaje zbog toga se mogu otkriti i iz vlastitog dvorišta.
– Profesionalci nekad ne stignu istražiti sve znanstvene materijale, čak niti pomoću najmoćnijih računala pa traže pomoć amaterske astronomske zajednice. Jedan od projekata u kojima sudjeluju profesionalni i amaterski astronomi je Globalna meteorska mreža. Neki naši mladi članovi zasigurno će postati i cijenjeni istraživači na području astrofizike – a dvojica to već jesu. Riječ je Dariju Hrupecu i Tomislavu Žicu, oni su doktori fizike – zaključuje Gašparić.
