Jezero Šoderica, nastalo dugogodišnjim vađenjem šljunka, prema nekim procjenama u svojim zlatnim danima primala je i do 20.000 kupača na dan.
Moguće malko pretjerana procjena, ali bilo je ono ”čovjek na čovjeku”. Planovi o Šoderici za razne svrhe šezdesetih godina vinuli su se do razine mašte. I tu se, uglavnom, rasplinuli. Jedna od maštarija bila je stvaranje sportskog centra za pripreme sportaša, uz ideju izgradnje hotela.
Međutim, Šodericom je upravljalo Turističko društvo Koprivnica u kojem su u velikom broju sjedili vlasnici vikendica, uglavnom iz Bjelovara, nezainteresirani za koprivničke planove. Bilo je to vrijeme kada su se gradile vikendice tik do jezera, a ”ponosni vlasnici” tjerali su posjetitelje ako su šetali uz obalu i ”skrnavili” uzurpirani prostor.
Situacija mi je dobro poznata, jer sam, uz druge kolege novinare pratio uzlet i pad tog podravskog mora. Dapače, početkom šezdesetih službeno mi je ponuđeno mjesto tajnika Turističkog društva, iako sam napunio tek 20 godina. Osim toga vodio sam prvu koprivničku biciklijadu (organizatori Galerija Koprivnica i Glas Podravine) i neke druge, kao i fišijade. Vodu su u početku oplemenili kajakaši, uključujući i Viktora Flaca pedesetih godina, a kasnije vrijedni i dobro organizirani članovi ronilačkog kluba. Šoderica je bila kupališni mravinjak.
Ove fotografije samo su ilustracija događanja: na prvoj je u razgovoru sa mnom, kao voditeljom jedne od akcija na Šoderici, Zdravko Vidas Kizdra, Podravkaš, sportaš, sportski navijač, vozač na usluzi sportašima (foto Mladen Pavković), a na drugoj Podravkaš Ludva Husnjak predaje diplome na Skeli, ugostiteljskom objektu na Šoderici (autor fotosa nepoznat). Na trećoj slici, autora inž. Ignaca Vrbana, idila na podravskim vodama (Šoderica ili Drava?).
Ivo Čičin-Mašansker, Koprivnička sportska povijest
