Premijer Andrej Plenković jutros je sa suradnicima boravio u Koprivnici.
Najprije je u prostorijama Županijske uprave zajedno s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković održao sastanak sa županom Darkom Korenom i suradnicima te saborskim zastupnicima Darkom Sobotom i Mišelom Jakšićem.
Nakon toga je posjetio Podravku gdje se sastao s Martinom Dalić i ostalim članovima Uprave. Bio je to njegov prvi posjet najvećoj koprivničkoj prehrambenoj kompaniji otkako ju vodi bivša ministrica gospodarstva.
– Podravka je jedna od naših najznačajnijih kompanija. Rezultati za prošlu godinu su jako dobri. Dobit je bila 247 milijuna kuna, ukupno je 6.000 zaposlenih, a prosječna plaća iznosi 6.000 kuna što je jako visoko s obzirom na strukturu zaposlenih. Razvojni planovi su izvozno orijentirani, a tu je prepoznatljivost i kvaliteta brendova. Također, posebno je važno da je dionica u prvih nekoliko mjeseci 2021. godine skočila za više od 15 posto, da se radi na racionalizaciji poslovanja, da će radnici prosječno dobiti 400 kuna veću plaću za travanj te da je kompanija zdrava i gleda kako plasirati proizvode na tržišta Srednje i Zapadne Europe te biti generator poslovanja u prehrambenoj industriji i poljoprivredi u Hrvatskoj – rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na najznačajnije projekte koji se provode na području Podravine i Prigorja napomenuvši da ih Vlada podržava.
– Tu prije svega mislim na sve aktivnosti koje su vezane za željezničku prugu koja povezuje Križevce i Koprivnicu te ide prema mađarskoj granici, zatim aktivnosti vezane za izgradnju brze ceste od Križevaca do Koprivnice koja je ključna za razvoj gospodarstva Koprivnice i općenito sjevera Hrvatske, ali i aglomeracije koja se odnosi na Koprivnicu, Križevce i Đurđevac – kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako su promjenama Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave za županije, gradove i općine prihodi povećani za 63 posto.
– U mandatu naše Vlade ugovoreno je više od tri milijarde kuna europskih projekata što je ključno za razvoj ovog dijela Hrvatske, a više od 13.000 radnika putem svojih je poslodavaca dobilo naknadu od 4.000 kuna, ukupno više od 105 milijuna kuna za vrijeme COVID krize – zaključio je.
