Zbirka numizmatike Muzeja grada Koprivnice jedna je od najvećih zbirki s više od 6.000 primjeraka novca koji datiraju od antičkog vremena do kraja 20. stoljeća.
Dio predmeta prikupljen je arheološkim istraživanjima, no velika je većina dospjela je upravo donacijama građana. Riječ je o četiri primjerka novca iz Numizmatičke zbirke Marinka Heraka (1927. – 1997.) poznatog koprivničkog numizmatičara, koje je poklonio njegov sin Branimir Herak, i to iznimno vrijednim komadima iz različitih vremenskih razdobalja koji su svaki jedinstveni primjerak koji do sada nije bio sadržan u muzejskoj zbirci.
Najstariji predmet je keltska tetradrahma tipa Đurđevac nepoznatog mjesta nalaza. Đurđevački tip drahmi i tetradrahmi specifičan je po oblikovanju konjske glave u obliku brojke 8 te kopitima koja su prikazana u obliku polumjeseca na reversu. Ovaj je tip novca dobio naziv prema znamenitoj ostavi novca koja je 1887. godine pronađena kod Šemovaca, ali je nazvana tip Đurđevac.
Idući predmet daje dodatni uvid u zbivanja oko utvrde Kamengrad krajem 14. stoljeća. Naime, prije 30-ak godina Marinko Herak otkupio ga je od radnika koji su radili u okolici Starigrada, a radi se o zlatnom guldenu Žigmunda Luksemburškog kovanom u razdoblju 1387. – 1401. godine. Ovaj iznimno značajan i rijedak nalaz, u gotovo savršenom stanju, pruža mogućnost uvida u nove podatke o kontaktima i značaju utvrde Kamengrad na kraju 14. stoljeća čije dodatno istraživanje tek predstoji.
Treći predmet je takozvani “Paduan” ili “padavaner” rimskog sestercija cara Galbe. Radi se o renesansnoj medalji rađenoj kao replika antičkog novca. Izradio ju je Giovanni Cavino (1500. – 1570.). Ukupno su izrađena 122 tipa koji su rađeni prema direktnim predlošcima, ili im je, kao u ovom slučaju, izmišljen predložak reversa s iznimno eleboriranom ikonografijom vezanom uz povijesne događaje. Primjerak, uz portret cara na aversu, ima prikaz cara koji pozdravlja vojnike na reversu. Posljednji primjerak također je replika, odnosno radi se o komemorativnoj srebrnoj medalji srednjovjekovnog četverostrukog dukata bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića koju je izradio zagrebački graver Teodor Krivak. Originalan zlatnik smatra se jednim od najljepših primjeraka novca čitavoga srednjega vijeka, a pretpostavlja se da je kovan prigodno uz Tvrtkovu krunidbu 1377. godine. Pridjev četverostruki odnosi se na podatak da je Tvrtkov dukat bio četiri puta teži od tadašnjeg mletačkog dukata.
Ovom prilikom Muzej se još jednom zahvaljuje Branimiru Heraku na ovoj vrijednoj donaciji iz očeve zbirke koja je kvalitetno upotpunila muzejski numizmatički fundus.
