Malo koji običaj je toliko ukorijenjen u svijest naroda, kao što je kićenje božićnog drvca.
Diljem Koprivnice, ali i njene okolice ovih su dana prodavači božićnih drvca zauzeli dobro znane pozicije na kojima veliki broj njih prodaje već godinama te započeli s prodajom svima omiljenog crnogoričnog drveća bez kojih ne postoji blagdanski ugođaj.
Udruga proizvođača božićnih drvca Koprivnica okuplja 45 članova iz cijele županije
Jedna od prodavačica u Koprivnici je i Ankica Tkalčić koja je ujedno i predsjednica Udruge proizvođača božićnih drvca Koprivnica koja okuplja proizvođače s područja cijele Koprivničko-križevačke županije. Tkalčić je kazala da udruga postoji još od 70-tih godina prošlog stoljeća, a broji oko 45 članova. Naglasila je da su članovi većinom stariji, mladih koji bi se ovim poslom bavili baš i nema.
– Cilj udruge je pomaganje i informiranje članova o novostima u vezi proizvodnje i prodaje drvca. Tako smo i ove godine prije početka prodaje kontaktirali stožer te informirali članove o uputama i pravilima ovogodišnje prodaje – istaknula je Tkalčić.
Naglasila je da ima još uvijek određeni broj proizvođača koji nisu učlanjeni u udrugu te da bi joj bilo drago kad bi se i oni učlanili kako bi bili upoznati sa svim novostima. Dodala je da od ukupnog broja proizvođača božićnih drvca u županiji, na koprivničko područje otpada njih 10-ak koji žive u Koprivnici, a drvca uzgajaju u blizini grada.
– Udruga je osnovana zbog lakšeg nastupa na tržištu, ali i zbog lakšeg nabavljanja sadnog materijala te dogovora o cijenama. Upravo je udruga ta koja se ove godine borila za pravo na prodaju drvaca. Kontaktirali smo stožere, kako gradski tako i županijski, te se uspjeli izboriti da nam se omogući prodaja – rekla je.
Specifična godina je iza proizvođača
Tkalčić koja je i sama uzgajivačica, istaknula je da je ova godina bila vrlo specifična.
– Ove godine imali smo brojne probleme – od problema nabavke sadnog materijala pa sve do preprodavača koji uvoze drvca te ih prodaju kao da su proizvođači i ne izdaju fiskalne račune – istaknula je.
Napomenula je da nikada nisu dobivali nikakve poticaje, već da je proizvodnja isključivo produkt ljubavi prema malim drvcima bez kojih nema Božića i blagdana.
– Kada čovjek počne saditi drvca, to postane kao zaraza. Počnete saditi i onda ne možete prestati. Ima mnogo vrsti – od obične smreke pa sve do nordijske jelke. Koprivničko-križevačka županija ima zasađenih oko 350.000 drvca, a nekoliko kolega s našeg područja čak i izvozi svoja drvca u Europu – objasnila je.
U svom hobiju uživa više od 30 godina
Tkalčić se proizvodnjom bavi više od 30 godina, a dodaje kako je sve počelo kada je posadila drvca na višku zemlje koji je imala.
– Tako mi je ovo postao hobi, ali i mali dodatan izvor prihoda. Uglavnom svi proizvođači su tako počeli te nas se većina i danas bavi hobi proizvodnjom. Nekima je pak hobi prerastao u profesionalnu proizvodnju – naglasila je.
Sam uzgoj poprilično je kompliciran, a treba dodati da i određene vrste najbolje uspijevaju u određenim podnebljima.
– Brdovita tla bolja su za nordijske jele, dok na nizinskom tlu najbolje prolazi smreka. Najpovoljnija i najpristupačnija je obična smreka. Nordijska jelka je s druge pak strane nešto skuplja, no ona ne pušta svoje iglice. Sa samim drvcima imamo cijele godine posla, od sadnje u proljeće, preko košnje čitave godine pa sve do rezanja grančica – rekla je Tkalčić koja tijekom čitave godine brine o drvcima.
Umjetno drvce možda izgleda savršeno, ali pravo donosi dašak priorde i miris šume u topli dom
Dodaje da Koprivničanci najviše vole kupovati rezana božićna drvca.
– Osim njih prodajem i drvca s korijenom, no najviše prolaze rezana drvca. Preporučila bih svima da kupe prirodna božićna drvca jer ipak prirodno božićno drvce donosi dašak prirode u prostoriju. Miris drvca ne može ništa zamijeniti, ono jednostavno unosi dašak Božića u kuću. Umjetno drvce kada čovjek stavi u prostoriju, možda izgleda savršeno, no u prirodi nema savršenog drvca, svako ima neku grančicu koja malo viri i to mu daje posebnu čar – ističe.
Dodaje da jedna njena kolegica u šali zna kazati da je umjetno drvce kao kad bi se stavila plastična bocka na tanjur.
– Za razliku od trgovačkih centri gdje su prirodna drvca posječena prije mjesec, dva, većinom u inozemstvu, kod nas domaćih proizvođača, često su drvca posjećena dan prije. Sve to radimo kako bi drvca bila što svježija tako da ljudi kada ih donesu kući što bolje mogli osjetiti njihovu čar – zaključila je.
