Snimio Marko Posavec.
Blagdan svetog Martina u narodu poznatiji pod nazivom Martinje ove je godine pao u srijedu. Vinski puritanci proslavili su ovaj mnogima omiljeni blagdan već tada.

Naime, na blagdan Martinja, mnogi vinski meštri diljem Podravine, Bilogore, Prigorja, ali i cijele Hrvatske krste mošt te ga “pretvaraju” u vino. Oni malo liberalniji vinogradari ceremoniju krštenja vina obavit će ovog vikenda u svojim kletima.

Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije povodom Martinja već 14 godina održava Veliku martinsku špelanciju. Ove godine trebala se održati po jubilarni 15. puta, no otkazana je zbog epidemije koronavirusa.

Povodom mnogima omiljenog vinskog blagdana porazgovarali smo s Krešimirom Blažekom, bivšim dugogodišnjim suradnikom županijske Turističke zajednice te ex Velikim meštrom martinjskog ceremonijala Janton Mudlinom Prvim, Martinom koprivničko-draganovečkim.

Blažek je istaknuo da nema velike razlike u proslavi Martinja danas i u prošlosti.

– Ne mogu govoriti o vremenu u kojem nisam živio. Svaka generacija unosi nešto novoga, nešto što je u okviru vremena u kojem se događa, ali osnova proslave Martinja ostaje ista – istakno je Veliki meštar martinjskog ceremonijala.

Osnove proslave Martinja su Križevački štatuti, govori Blažek te dodaje da su iz njih proizašli svi ostali pravilnici koji su napisani kao što su Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Turopoljski štatuti te ostali pravilnici.

– Svaki kraj u ovom djelu Hrvatske imao je neke svoje zakone, štatute, propise, pravila koja su vrijedila u društvima u vremenu kada se još polagalo puno u zajedništvo i druženje. Nažalost, svjedoci smo novog vremena u kojemu sve više dajemo danak modernoj tehnologiji te je sve teže okupiti pajdašiju oko stola, kupice i pjesme – rekao je Blažek.

Običaji proslave Martinja, govori Blažek, zabilježeni su još u 17. i 18. stoljeću, a neki čak tvrde da potječu još iz 14. stoljeća.

– Križevački štatuti koji su temelj svega, ponikli su od obrtnika i građanskog sloja, a u njima su opisana pravila lijepog ponašanja u pajdašijama. Napisani su tako da se ljudi znaju zabaviti, ne se opiti i stvarati nered, već da se druže u slogi i veselju. Običaji vežu i pravilo od barem tri zdravice koje se trebaju održati. To su zdravica domovini, pajdašiji i ljepšem spolu – istaknuo je.

Još jedan od običaja, govori Blažek, je slaganje pečene guske, a potiče od legende o svetom Martinu.

– Ime Martin je umanjenica od imena Mars, koje nosi rimski bog rata. Martin je rođen u patricijskoj rimskoj obitelji u Mađarskoj. Martinov otac bio je tribun te ga je otac protiv njegove volje unovačio. Kada je još bio vojnik usred zime susreo je jednog prosjaka koji ga je tražio milostinju. Kako nije imao ništa od novca i hrane kod sebe, Martin je s mačem prerezao svoj plašt te ga dao siromahu. Tu noć u snu je vidio Isusa koji je bio zagrnut tim plaštom. Prema legendi taj događaj je opredijelio Martina za svećenički poziv. Kada je nakon nekoliko godina, nakon smrti biskupa Hilarija, Martin trebao postati biskup, on to nije htio. Smatrao je da je nedostojan i nedovoljno sposoban za taj poziv. Martin se tada sakrio u guščinjak, no guske su ga svojim glasanjem odale i tako je Martin postao biskup – kazao je Blažek.

Za sve one koji žele postati vinski meštri, Blažek u šali ističe, da je potrebno proći velike muke.

– Mi smo kao Martinsko bratstvo uveli neka pravila koja kandidat za meštra matinskog ceremonijala mora ispuniti. Prije svega meštar mora imati minimalno 30 godina i 100 kilograma. Meštar mora biti pravi muž u zrelim godinama koji se može uhvatiti u koštac s teškom zadaćom krštenja mošta. Kandidat mora proći dugi put, od miništranta, pripravnika prvoletnika, pripravnika drugoletnika da bi nakon toga postao kandidat za martinskog meštra i tek onda može postati meštar martinskog ceremonijala. No meštar martinskog ceremonijala može postati samo ako na kraju adovolji ispitnu komisiju koja ga provjerava jeli on spreman obnašati ovu posebnu dužnost i čast te širiti vinovjeru po našim lijepim vinorodnim krajevima – istaknuo je.

Meštara vinskog ceremonijala, govori Blažek, ima gotovo po cijeloj hrvatskoj, od Kutjeva pa sve do Rijeke.

– Na svečanosti nas se okupljalo preko 50-ak, no zbog koronavirusa jubilarna 15. Martinjska špelancija nije se održala. Proći će korona te sam uvjeren da ćemo sljedeće godine nadoknaditi sve što je ove godine propušteno – dodao je.

Istaknuo je kako je obilježavanje običaja i tradicije lijepo te da je uvjeren u nastavak održavanja ovih običaja.

– Ove godine moramo paziti da proslave budu u skladu s epidemiološkim mjerama na dobrobit svih nas. Korona je, nažalost, donijela jako puno negativnih stvari, a mi kao vinski meštri možemo samo plašiti koronu. Ove godine svi skupa moramo paziti da ne budu velika društva da se ne bi nakon slavlja dogodilo nešto što nitko od nas ne želi – kazao je Blažek te zaključio apelom svima da ako piju, ne sjedaju za volan jer time mogu ugroziti sebe, svoje bližnje, ali i sve ostale sudionike u prometu.