Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine na današnji dan, 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Cilj je podizanje svjesnosti o potrebi prevencije samoubojstava na globalnoj razini. Ove se godine obilježava po 18. puta.
Prema podacima Policijske uprave koprivničko-križevačke u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je 17 samoubojstava, četiri više nego u istom razdoblju prošle godine.
– U prvih osam mjeseci ove godine samoubojstvo je počinilo 12 muškaraca i pet žena, a najčešći način izvršenja bilo je samoubojstvo vješanjem, njih 14. U istom razdoblju prošle godine samoubojstvo je počinilo 11 muškaraca i dvije žene, a najčešći način je također bilo vješanje – objašnjavaju u policiji.
Dr. Mirjana Gašparić Sikavica, voditeljica Odjela psihijatrije u Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek, suicid definira kao poguban čin uzrokovan samopovredom i svjesnom namjerom za samouništenjem. Dodaje kako suicidalno ponašanje obuhvaća čitav spektar ponašanja, a suicidalne osobe mogu patiti od neke psihičke bolesti, ali i ne moraju biti nužno psihički bolesne. One uglavnom daju mnogo znakova o svojim namjerama.
– Kod mladih se može, na primjer, uočiti nagla promjena ponašanja kao što je povlačenje u sebe, izolacija od drugih ljudi, gubitak interesa za aktivnosti koje inače voli, provlačenje teme smrti kroz razgovor, zanemarivanje osobne higijene, izlaganje rizičnim ponašanjima. Suicidalne osobe znaju govoriti da su loše, da smetaju svojoj okolini, da će se uskoro sve riješiti i da više neće biti nikome na teret – objašnjava dr. Gašparić Sikavica.
Ističe kako je poznato da se suicidi događaju kod oboljelih od shizofrenije (5-10 posto oboljelih počini suicid), poremećaja raspoloženja (oko 6 posto), kod alkoholne ovisnosti (oko 7 posto), no postoje brojni rizični čimbenici koji mogu doprinijeti suicidu. To su, kaže, prethodni suicidalni pokušaji, zlouporaba sredstava ovisnosti, muški spol, osjećaj beznađa, uvid koji utječe na strah od socijalnog i kognitivnog propadanja zbog bolesti, nedavni otpust iz bolnice bez adekvatnog terapijskog plana, bijela rasa, visoka razina premorbidnog funkcioniranja, nepovoljne životne okolnosti.
S osobom koja ima problem najvažnija je, tvrdi dr. Gašparić Sikavica, iskrena komunikacija.
– Osobu uvijek treba shvatiti ozbiljno. Nikako ju ne treba optužiti da samo privlači pažnju ili da njezini problemi nisu dovoljno ozbiljni da bi se ubila – istaknula je.
Napomenula je kako je važno slušati osobu o tome kako se osjeća, čime su joj zaokupljene misli i s kojim se problemima nosi, a ako joj je nelagodno pričati o tome, treba ju ohrabriti da razgovara s vama ili nekom osobom od povjerenja.
Kada postoji sumnja da je osoba suicidalna, dr. Gašparić Sikavica ističe da je nužno potražiti pomoć stručnjaka, liječnika primarne zdravstvene zaštite ili hitne službe koji će procijeniti i uključiti i psihijatrijsku pomoć.
– Potrebno je razgovarati s nekim svaki dan, ako je moguće licem u lice, napraviti sigurnosni plan u slučaju želje za suicidom koji može sadržavati kontakte važnih osoba kojima se može obratiti za pomoć, kao što su članovi obitelji, liječnik, telefonske linije za pomoć i slično. Također treba napraviti pisani raspored aktivnosti za svaki dan poput odlaska u prirodu jer djeluje opuštajuće, doprinosi tjelesnom i psihičkom zdravlju. Dobro je vježbati, pronaći vrijeme za aktivnosti koje vas vesele, zapamtiti svoje osobne ciljeve, ne prekidati stručnu podršku, ne biti sam, ne konzumirati alkohol i drogu koji mogu pogoršati depresivno stanje, povećati impulzivnost te umanjiti sposobnost rješavanja problema – kaže koprivnička psihijatrica.
Dodaje kako je samoubojstvo trajno “rješenje” za problem koji je samo privremen te zaključuje da je potrebno dati dovoljno vremena kako bi došlo do promjena i kako bi se bol smanjila i problem riješio.
