Diljem Podravine i Prigorja ovih dana počinju berbe grožđa.
S ranim jutrom u vinogradu Stjepana Ritoše u Glogovcu jučer su se počeli okupljati mnogobrojni prijatelji i obitelj. Nakon obavezne jutarnje dezinfekcije rakijom, uslijedila je i čašica razgovora te doručak pod krošnjama drveća. Ubrzo su svi bili spremni za berbu.
Kako doznajemo od vlasnika vinograda, ovo mu je već 50. berba koji svoj vinograd obrađuje od 1972. godine. Ritoša kaže da je vinograd u početku bio zasađen isključivo tudumom, no to se s godinama promijenilo.
– Kroz nekoliko godina polako smo reducirali tudum i na njegovom mjestu sadili druge sorte grožđa. Danas je na plantaži oko 1200 čokota, od kojih je 90 posto chardonnayja. Osim toga imam i nešto malo rajnskog rizlinga i pinota – naglašava ovaj iskusni vinogradar.
Ritoša ističe kako, ovisno o godini, napravi između 1.000 i 1.500 litara vina. Ove godine, za koju kaže da je bila poprilično dobra za grožđe, očekuje 1.200 litara.
– Prije 30-ak godina imao sam čak i 3.000 litara vina, no tada je još bio tudum i to je bila jako loša godina. Tada još nisam ni znao kako treba pravilno raditi pa je ispalo toliko puno – istaknuo je Ritoša.
Naglašava kako je slador iz jagodice koju su prije berbe uzeli za primjer bio 19. Dodaje kako bi slador trebao biti minimalno 17 da bi kvaliteta vina bila optimalna.
– Osim bijelog grožđa, posljednjih nekoliko godina zasadio sam i nekoliko trsova crnog grožđa. Do sada nikad nisam imao crno grožđe, a evo ove godine će biti oko 200 litara. To će biti prvenstveno za žene, odnosno za bambuse – rekao je Ritoša.
Ritoša je ukratko objasnio kako on radi vino.
– Nakon mljevenja grožđa, usitnjene bobice prebacujem u prešu gdje odmah prešam kako bih dobio mošt. Mošt prebacujem u bačve gdje se taloži. Talog se odbaci te počinje postupak vrenja. Moj otac je nekad cijeli proces vrenja ostavio da se obavi u bednju. Prešao je nakon nekoliko dana. Već dugo godina tako ne radim. Prošao sam brojne edukacije diljem Podravine, ali i šire kako bih unaprijedio cijeli proces – istaknuo je.
Ritoša govori da je jedan od prvih koji su počeli taložiti. Dodaje kako od prijatelja i poznanika za vino dobiva samo pohvale i to mu je najvažnije.
U radovima u vinogradu, ali i oko njega pomažu mu supruga, kćerke i njihovi muževi.
