Osobe s invaliditetom kroz većinu su povijesti živjele u neprijateljskom društvenom okruženju. Tome u prilog govori podatak da je do 20. stoljeća u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, invaliditet bio zabranjena tema, a osobe s invaliditetom isključivane iz društvenih događaja. S obzirom na to da je samo njihovo postojanje predstavljalo problem u zajednici, njihovo zapošljavanje i samostalno življenje bilo je gotovo nezamislivo.
Ipak, društveni, socijalni i ekonomski položaj osoba s invaliditetom s vremenom se unaprijedio. Sredinom 20. stoljeća diljem svijeta kreću značajnije aktivnosti u području zaštite i izjednačavanja prava osoba s invaliditetom s pravima ostalih građana. Za našu zemlju posebice je značajna 2007. godina kada je potpisana Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda prema kojoj se neće tolerirati bilo kakvo razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovi invaliditeta. Hrvatska je bila treća zemlja u svijetu koja je potpisala taj dokument.
Veliku, možda i najveću ulogu u poduzimanju odgovarajućih mjera za uklanjanje zapreka na koje nailaze osobe s invaliditetom imaju država i lokalna zajednica o čijem djelovanju uvelike ovisi njihova kvaliteta života. Ako osobe s invaliditetom nemaju jednake mogućnosti kao i osobe bez invaliditeta, osobito po pitanju zapošljavanja, teško će stječi neovisnost.
Lokalna samouprava aktivno promišlja o problemu zapošljavanja osoba s invaliditetom, no je li to dovoljno?
Na području grada Koprivnice trenutno djeluju čak 24 udruge koje se u nekom segmentu svog djelovanja bave osobama s invaliditetom i djecom s teškoćama u razvoju. Odbor za izjednačavanje mogućnosti i socijalnu integraciju, kao stalno radno tijelo Gradskog vijeća, ima u svojoj nadležnosti i praćenje provođenja Strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom te podnošenje godišnjeg izvješća Gradskom vijeću Grada Koprivnice.
U izvješću o provođenju strategije za 2019. godinu navedeno je da je jedna od zadaća Gradske uprave provoditi nediskriminacijsku politiku u području zapošljavanja osoba s invaliditetom. Pri tome je cilj informirati poslodavce o mogućnostima zapošljavanja i programima potpora zapošljavanja osoba s invaliditetom. U spomenutom izvješću stoji kako su u prošloj godini na području grada Koprivnice zaposlene 32 osobe s invaliditetom, od toga njih 10 u okviru programa javnih radova.
Također, u izvješću stoji da će Grad Koprivnica nastaviti s informiranjem osoba s invaliditetom o mogućnostima samozapošljavanja. Naime, u 2019. godini provedene su radionice koje su osobama s invaliditetom trebale pomoći u prepoznavanju vlastitih mogućnosti. Uz to, osmišljen je aktivacijski program za osam dugotrajno nezaposlenih osoba s ciljem osvješćivanja prepreka za zapošljavanje.
U programe osposobljavanja uključene su pak dvije osobe s invaliditetom kako bi nadogradile svoje kompetencije te postigle veću konkurentnost i mogućnost zapošljavanja na tržištu rada. Za 247 osoba s invaliditetom organizirana su individualna savjetovanja sa svrhom definiranja profesionalnog plana za zapošljavanje, a 55 osoba s invaliditetom sudjelovalo je na tribinama o mogućnostima zapošljavanja u programima javnih radova.
Što se tiče financijskih sredstava namijenjenih poticanju zapošljavanja osoba s invaliditetom, u izvješću je navedeno kako je u 2019. godini za tu svrhu izdvojeno 270 tisuća kuna. Važno je spomenuti da je Gradska uprava podržala i financijski poduprla jedan od najznačajnijih projekata Udruge osoba s invaliditetom “Bolje sutra” grada Koprivnice pod nazivom “Inovativni koprivnički socijalni centar – KopriVITA” kojim se nastoje stvoriti preduvjeti za pokretanje društvenog poduzeća u kojem će osobe s invaliditetom proizvoditi tjesteninu od koprive.
I Strategijom razvoja ljudskih potencijala Koprivničko-križevačke županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine povećanje zapošljavanja ranjivih skupina, između ostalog i osoba s invaliditetom, postavljeno je u strateške ciljeve Županijske uprave. Provedba politike jednakih mogućnosti u zapošljavanju, jačanje kapaciteta udruga za bavljenje društvenim poduzetništvom neke su od mjera unutar tog dokumenta.
Iako ne postoje programi koji bi bili izravno namijenjeni zapošljavanju osoba s invaliditetom, Županijska uprava pruža adekvatnu pomoć preko natječaja koje raspisuje te podržava projekte i aktivnosti udruga usmjerene na povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom. Kao primjer, Koprivničko-križevačka županija financijski je podržala socijalno poduzeće Hedona d.o.o. iz Križevaca u kojem se proizvodi čokolada, a osnovano je od strane Udruge invalida Križevci. Riječ je o prvom socijalnom poduzeću u Hrvatskoj u kojem su većina zaposlenih osobe s invaliditetom.
Iz Koprivničko-križevačke županije navode kako je tijekom 2019. godine na području županije registrirano 119 nezaposlenih osoba s invaliditetom, a zaposleno ih je 86.
Iz svega navedenog može se zaključiti da lokalna samouprava čini odgovarajuće korake s ciljem što većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom. No, ono što treba imati na umu, a ne može se ispraviti uz prosto donošenje mjera, jest da osobe s invaliditetom i dalje nailaze na nerazumijevanje, predrasude pa i diskriminaciju od strane različitih dionika društva, pritom i brojnih poslodavaca koji smatraju da je riječ o nesposobnoj radnoj snazi, što je problem koji tek treba riješiti.
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije.
