Ustupio Dražen Ernečić

Piše Dražen Ernečić.

Koprivnica je početkom srpnja svečanim skupom i spomen-izložbom dostojno obilježila 100. obljetnicu rođenja znanstvenika, humanista i sportaša dr. Žarka Dolinara (Koprivnica, 3. 7. 1920. – Basel, Švicarska, 9. 3. 2003.).

U rečenoj spomen-izložbi prigodno i simbolički nazvanoj “Dolinarovih 100/100” koja je izabranom građom iz njegove iznimno bogate i iznimno značajne i brojne zaostavštine u nacionalnim relacijama predstavila koprivničkoj javnosti sve njegove životne interese, izazove i biografske dosege, nalazila se i plaketa Pravednika među narodima koju je braći Borisu i Žarku Dolinaru dodijelila Država Izrael 21. prosinca 1993. godine jer su riskirajući svoje živote spasili život više od 300 Židova u Zagrebu u vrijeme Drugog svjetskog rata i rasnih, nacionalnih i vjerskih progona za Nezavisne Države Hrvatske.

Na samom skupu posvećenom Ž. Dolinaru upravo je o toj Povelji izraelskog parlamenta, Kneseta i Muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu vrlo sadržajno govorila dr. Sanja Švarc Janjanin, predsjednica Židovske općine u Koprivnici. Braća Dolinar u vrijeme Drugog svjetskog rata u Zagrebu izrađivala su u podrumu – radionici obiteljske kuće propusnice za Židove koje su značile život, a koje je snalažljivi Žarko spretno pribavljao za svojih učestalih posjeta ustaškom redarstvu te su u njih naknadno upisivali imena i prezimena Židova.

Zahvaljujući brojnim svjedočanstvima preživjelih Židova braći Dolinar dodijeljena je ova Povelja koja se mogla vidjeti na izložbi u Galeriji Mijo Kovačić u petak 24. srpnja kada se zatvorila za javnost.

Ž. Dolinar prima povelju Pravednik među narodima, Yad Vashem, Izrael, 1993. Ustupio Dražen Ernečić.

Za kulturu sjećanja na drugi svjetski rat u našem gradu, a podsjetimo da je to memorijska baština europske unije i cijelog svijeta, od velike je važnosti datum na koji se dogodio koprivnički holokaust 22. na 23. srpnja (prema nekim podacima 23. na 24.) 1941. godine, u kojem je u jednoj noći nestala koprivnička židovska zajednica i otpremljena u Danicu, prvi koncentracijski logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U isti je logor, osnovan gotovo po osnutku ove satelitske nacističke države (10. travnja), već 15. travnja i kao jedan od tridesetak u tadašnjem ustaškom logorskom sustavu, još 25. travnja doveden ugledni koprivnički liječnik, Židov, dr. Željko Selinger gdje je bio premlaćivan, ranjen pištoljem i takav izmrcvaren odveden u Jadovno gdje je ubijen na samom početku kolovoza. Stoga Koprivnicu treba smatrati gradom ishodištem logorskog holokausta u NDH, a što je ovo proljeće apostrofirano i registrirano i na velikoj izložbi “Ako tebe zaboravim… Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945. / Zadnje odredište Auschwitz” pod patronatom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Od travnja mjeseca ustaško je povjereništvo za grad i kotar Koprivnicu dosljedno provodilo rasne zakone pa je Židovima bilo zabranjeno svako kretanje od 19 do 7 sati, ulazak u gradski park, uveden je prisilan rad prema kome su morali čistili gradske ulice i umjesto košenja trave čupali su je rukama te su od svibnja nosili žutu traku na rukavu, a kasnije na prsima i leđima prišivenu žutu tkaninu veličine 15 cm s oznakom “Ž” i Davidovom zvijezdom. U skladu s brojnim zakonima isključeni su iz gospodarskog, kulturnog i javnog života grada, dok je djeci zabranjeno pohađati škole.

Oznaka za koprivničke Židove. Ustupio Dražen Ernečić.

U koprivničkoj je navedenoj kristalnoj noći prema povjesničaru dr. Zdravku Dizdaru “sakupljeno” na Zrinskom trgu i kamionima odvedeno u logor Danicu 356 Židova, među kojima 51 dijete, a odmah potom u logore Jasenovac, Gospić, Jadovno, Loborgrad, Lepoglavu, Staru Gradišku, Auschwitz i Auschwitz-Birkenau i bio je to put bez povratka za 95% te iznimno vrijedne etničke zajednice koja je kroz gotovo stotinu godina naš grad upisivala u srednjoeuropski gospodarski i kulturni krajolik.

Danica, 1. koncentracijski logor u NDH danas je identitet grada Koprivnice, grada ishodišta logorskog holokausta. O tome nas opominje i jedna od koprivničkih ulica koja nosi naziv Pravednika među narodima i kao što je Auschwitz za mali poljski gradić Oswiecim (kod Krakowa) ili logor Jasenovac za mjesto Jasenovac ili razoreni grad Vukovar i Ovčara za moderni hrvatski Vukovar. U tom smislu današnja srednjoeuropska Koprivnica treba tražiti svoj identitet preko Spomen područja Danica i kao povijesni grad velikog potencijala razvijati tzv. memorijalni ili “dark” ili “crni” dolazni turizam, poput npr. Auschwitza koji posjećuju milijuni turista, i to primarno radi sjećanja, a potom i zbog gospodarskih vrijednosti. Preduvjet za to je revitalizacija Spomen područja Danica u susret 80. obljetnici osnivanja (1941.-2021.) a u skladu s kulturom sjećanja primjerenoj 21. stoljeću i sveukupnih europskih horizonata Republike Hrvatske. Baš kao što bi takve vrijednosti zagovarao i dr. Žarko Dolinar.

Dražen Ernečić, viši kustos
Muzej grada Koprivnice