Članak dr. sc. Hrvoja Petrića, redovitog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljen je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.
Riječ je o članku “Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history”, koordiniranom na Bečkom tehničkom sveučilištu (TU Wien) u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe, a Petrićevim doprinosom zastupljena je i Hrvatska.
Članak je važan jer je, između ostaloga, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se uzmu podaci iz posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća. Petrić je posebno obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.
Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti. Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku kojeg potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i naš povjesničar Hrvoje Petrić.
Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Autori se slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama. Vezano uz rijeku Dravu je to posebno važno jer ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.
Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se može objaviti izvorni istraživački rad u prirodnim znanostima, a znanstvenici iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Časopis Nature pokrenut je 1869. godine, a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti. Najčešće se objavljivanje u njemu smatra se velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja, ističe Petrić.
