Iza Zajedničkih eko vrtova u Špoljarskoj ulici u Koprivnici šest je uspješnih godina, a sedma sezona u punom je zamahu.

Ni epidemija koronavirusa nije joj naštetila, naprotiv, pogodovala joj je, rekao je Dravi.info Ivan Funtek, predsjednik Udruge Kopriva koja je zaslužna za ovaj projekt urbanog zajedničkog vrtlarenja po ekološkim principima.

Ivan Funtek. Snimio Marko Posavec.
Više pozitivnih nego negativnih utjecaja korone

– Možda će zvučati čudno, ali dojma sam da je cijela ta globalna situacija imala više pozitivnog nego negativnog utjecaja na naš projekt, jer su ljudi lakše nalazili vremena da se bave svojim gredicama. Nije zapravo bilo razloga da se takve aktivnosti brane jer su idealne za preporuke ponašanja koje su se propagirale poput primjerice fizičke aktivnosti, boravka na svježem zraku, dok je socijalno distanciranje samo po sebi normalno ako svatko ima svojih 50 kvadrata – rekao je Funtek.

Dodao je i da im se javilo puno ljudi koji su htjeli započeti vrtlarenje.

– Očito se pokazala neka normalna potreba za vlastitim izvorom hrane. Osim održavanja bliskih grupnih aktivnosti, poput rođendanskih druženja koje se trebalo održati krajem travnja, vrtlarenje je bilo moguće i svim vrtlarima bilo je prekrasno da su baš u ovoj situaciji imali mjesto za odmaknuti se od te sive svakodnevice – smatra Funtek.

Izvor: Zajednički eko vrtovi (Facebook).
Svih 78 parcela je popunjeno

U Špoljarskoj je danas 78 parcela veličine 50 metara kvadratnih, a toliko po prilici ima i korisnika. Ali, ako uzmemo u obzir da mnogo ljudi te svoje kvadrate radi s partnerima i članovima obitelji može se govoriti da vrtlara ima između 150 i 200, kaže Funtek.

Dodao je da korisnik može postati bilo tko tko je zainteresiran raditi svoju parcelu po ekološkim principima u specifičnom okruženju zajednice istih interesa. Napominje da se prikuplja članarina na godišnjoj razini od 100 kuna kojom se financira potrošnja vode, korištenje zajedničkih sadržaja, nabavka alata i daljnje ulaganje u razvoj.

Izvor: Zajednički eko vrtovi (Facebook).

– Trenutno su popunjene sve parcele tako da zainteresirane zapisujemo na listu čekanja za iduću sezonu, ali uglavnom svake godine se dogodi da netko odustane, tako da se uvijek oslobodi pokoje mjesto za nove korisnike. Lista čekanja nikad nije prevelika i svatko već iduće sezone pronađe svoje mjesto. Promišljamo o proširenju, no zasad nam se pokazuje da je prostor idealne veličine za sve zainteresirane. Ako dođe do potrebe za proširenjem, pokušat ćemo to napraviti na samoj lokaciji u Špoljarskoj – objašnjava.

Mjesto na kojem se uravnotežuje dobrobit svih dionika

Kad je riječ o ekološkim principima obrađivanja parcele, Funtek napominje da zapravo oni polaze od same definicije ekologije koja je proučavanje odnosa između živih organizama.

– Eko vrtovi su mjesto na kojem pokušavamo uravnotežiti dobrobit svih dionika: od vrtlara i njihovih potreba i interesa, zatim poštivanja zemlje u dugoročnom smislu, ali i biljaka i životinja i to prvenstveno bez agresivnih intervencija poput špricanja, pesticida i herbicida. Dokazujemo sebi, ali i svima drugima da je moguće drugačije, odnosno vraćamo se korijenima i vremenu kad se “zdrava”, “eko”, “bio”, “organska” hrana pod normalno nazivala samo “hrana” – naglašava Funtek.

Izvor: Zajednički eko vrtovi (Facebook).

Ističe da vrtlari uz korištenje zajedničkih sadržaja i resursa imaju pravo uživati svoje kvadrate po vlastitom ukusu dokle god se drže principa kojima se zajednica vodi, a oni su sažeti u Vrtnom pravilniku koji korisnici prihvaćaju pristupanjem projektu. S druge strane, obaveze korisnika su sudjelovanje u održavanju okoliša i stvaranju novih sadržaja.

Funtek kaže da se ideja o projektu desila prirodno i sama po sebi kad su kao mlada Koprivnička inicijativa volontera i aktivista među svojim šarolikim aktivnostima dio energije usmjerili i održivom razvoju.

Izvor: Zajednički eko vrtovi (Facebook).

– Dio održivog razvoja svakako je poljoprivreda pa tako i vrtlarenje. U vrijeme kad smo tu ideju počeli razvijati puno je bilo primjera pozitivne prakse i pozitivnih inicijativa koje su se događale u okruženju, diljem zemlje su se osmišljavali i otvarali društveni vrtovi tako da se i nama jednostavno nametnula pomisao zašto tako nešto ne bi moglo postojati i u našem gradu. Sama potreba se pokazala nakon jednog predavanja o biološkom vrtlarenju gdje su ljudi vrlo dobro reagirali na samu ideju – prisjetio se Funtek.

U planu je postavljanje solarnih ploča

Istaknuo je da na samom početku u Špoljarskoj nije bilo ničega osim gole parcele. Zajedničkim snagama proveli su vodovodnu mrežu i izradili alatnicu. Danas im, kaže, nedostaju stvari tehničke prirode.

– Uvijek je dobro imati više alata. Ponekad se javi potreba za energijom, odnosno strujom, pa se u nekoj bližoj budućnosti nadamo postaviti solarne ploče kako bismo mogli puniti neke alate. Osim toga, ima stvari na kojima rad jednostavno nikad ne prestaje. Educiranje korisnika i njihovo usmjeravanje na pravilno ponašanje da nam bude ugodno i lijepo – napominje.

Izvor: Zajednički eko vrtovi (Facebook).
U pripremi je vrtlarska početnica

Osim vrtlarenja, u Zajedničkim eko vrtovima organiziraju se i razne edukativne radionice o tehnikama i znanjima koja ljudima mogu pomoći da još uspješnije uzgajaju povrće po principima za koje se zalažu, ali imali su i kreativne radionice izrade hotela za kukce. U vrijeme epidemije, umjesto održavanja radionica, nekolicina volontera okrenula se izradi takozvane vrtlarske početnice.

– Riječ je o maloj brošuri na 50-ak stranica koju ćemo podijeliti našim vrtlarima, oni stariji i iskusniji budu neke stvari mogli ponoviti, a oni manje iskusni nešto novo saznati i naučiti – zaključio je Funtek.