Prva online konferencija na Sveučilištu Sjever pod nazivom ‘Kako je prehrambena industrija preživjela COVID-19 krizu i što smo iz toga naučili’, u organizaciji Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever i Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Koprivnica održana je jučer putem sustava Google Meet.
O krizi izazvanoj pandemijom i važnosti samodostatnosti i jake prehrambene industrije razgovarali su pomoćnik ministrice poljoprivrede iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište doc. dr. sc. Krunoslav Karalić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, direktor Sektora poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele, specijalistica za komunikacije u Carlsbergu Croatia Tatjana Petričušić, direktor LD Brewery Danijel Radek, ravnateljica Centra “Dr. Rudolf Steiner” mr. sc. Dijana Posavec, viša stručna suradnica u HGK – Županijskoj komori Koprivnica Suzana Operman te pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj. Konferenciju je moderirala Petra Slavečki.
– Poljoprivreda i prehrambena industrija su svakako strateške grane. Riječ je o grani koja bilježi rast usprkos smanjenju cijena i koja se uspjela prilagoditi ulasku na tržište Europske unije. Zadržala je i primat te bilježimo blage trendove pojačanog interesa proizvođača za naše proizvode. Problem je još uvijek uvoz. Neophodno je iskoristiti sve naše resurse u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Kriza nas je naučila da je došlo vrijeme transformacije i da trebamo razvoj domaće sirovine i povezivanje s proizvođačima. Važno je za svaku zemlju da je proizvodi za svoje potrebe, no nije cilj samo povećati samodostatnost i zadržati se unutar svojih granica. Stoga je plan Ministarstva poljoprivrede povećati proizvodnost i konkurentnost te na taj način osigurati bolje korištenje resursa, naravno na okolišno održiv način. Sve će to rezultirati većim brojem radnih mjesta u ruralnim sredinama. Iz ove krize treba učiti i koncentrirati se na povezivanje primarne i prehrambene industrije – istaknuo je doc. dr. sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.
Nakon pomoćnika ministrice poljoprivrede na konferenciji je govorio gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.
– Mi često ponavljamo da je Podravka jednako Koprivnica i obratno. Velike iskorake na ovom području dugujemo prije svega razvoju Podravke i Belupa, pa onda i svih drugih tvrtki koje su nakon njih dolazile u Koprivnicu i Županiju. Lijepo je znati kao se u ovoj krizi pojavilo i nešto novih OPG-ovaca, ali su istodobno i građani i ova zemlja prepoznali koliko su nam važni mali OPG-ovi, ali i Podravka. Ponosan sam kako je ovaj grad odgovorio na ovu krizu i pokazao da imamo kapacitete odgovoriti na svaku krizu koja nas snađe – istaknuo je gradonačelnik Koprivnice, dodavši kako smatra da postoji još, posebice na nacionalnoj razini, puno prostora za napredak:
– Moj osobni stav jest da hrvatska politika nije našla model kako bi mantru da je prehrambena industrija strateška industrija provela u djelo. Nismo znali iskoristiti sve ono što imamo i nismo napravili iskorake koje smo kao zemlja trebali napraviti. Ono što bih volio jest da si priznamo da u poljoprivredi imamo veliki potencijal i da zaista i poljoprivreda i prehrambena tehnologija budu strateška odrednice, ali ne samo deklarativno. Potencijal je velik. Naše tvrtke znaju raditi taj postao, OPG-ovi znaju pratiti trendove i biti konkurentni. No, kako bismo razvili poljoprivredu kao stratešku granu, treba nam veliki nacionalni konsenzus – dodao je gradonačelnik Koprivnice, naglasivši kako je Grad Koprivnica od početka krize napravio niz mjera kako bi pomogli privredi te da će u tome ustrajati i donositi nove mjere sve dok bude potrebno.
Nakon gradonačelnika Koprivnice, Dalibor Kezele, direktor sektora poljoprivrede Podravke, istaknuo je kako su se oni kao tvrtka jako dobro snašli tijekom krize te je Podravka imala porast prihoda u prvom kvartalu od čak 21 posto.
– Unutar pet dana uspjeli smo se potpuno reorganizirati i posložiti na rad na udaljenosti. Nama je za vrijeme krize zapravo i inače najintenzivnije doba godine. Pojačana proizvodnja je počela i te brojke pokazuju da smo se dobro prilagodili. Iako su mjere popustile, još se nismo u potpunosti vratili u urede, dobar dio naših djelatnika još radi na daljinu. Nastojali smo ne smanjivati broj radnika: imamo ukupno 450 radnika više nego krajem 2017. godine. Moram pohvaliti naše radnike koji su zaista dali sve od sebe. Osim toga, cijela industrija se grupirala, pokrenuli smo projekte koji idu prema povećanju domaće proizvodnje. Intenzivirali smo suradnju sa svim domaćim proizvođačima. Ovo bi možda mogao biti novi zamah hrvatske poljoprivrede – naglasio je Dalibor Kezele.
Trebamo još tehnologa jer ne želimo ostati gladni i žedni. Kako hranu proizvesti, preraditi, kako osmisliti novi proizvod – sve to uče studenti na studiju, a Sveučilište Sjever nudi najkvalitetnije obrazovanje. Osim toga, upravo smo otvoriti novi suvremeni laboratorij pa će studenti imati priliku naučiti koristiti najnovije tehnologije tako da budu spremni na budućnost, naglašava izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj
Iz tvrtke Calsberg javila se Tatjana Petričušić, specijalistica za komunikacije iz Carlsberga, objasnivši kako su se oni kao tvrtka prilagodili na novonastalu situaciju:
– Kad je kriza počela svi su pohrlili u trgovine i kupovali hranu, brašno i WC papir. To je bilo u fokusu, a ne drugi proizvodi. Osim toga, bilo je ovo teško razdoblje za naše partnere kad su bili zatvoreni kafići. Sad je nešto bolje nakon popuštanja mjera, ali ovo je neko novo normalno i trebat će vremena da se ljudi vrate u potpunosti svojim starim navikama. Koliko vremena, to nažalost nitko od nas ne zna. Svi se nadamo da će to biti što prije, kao potrošači i kao proizvođači. No, usprkos teškoj situaciji, mi nismo imali otpuštanja radnika niti ćemo ih imati. Zaposlenici su pokazali veliko zajedništvo, proizvodnja je radila cijelo vrijeme. Svi smo se suočili s nekim izazovima koje nitko nije mogao predvidjeti – naglasila je Tatjana Petričušić, dodavši kako su krenuli i u proizvodnju dezinficijensa:
– Zbog velike potražnje smo se odlučili na taj korak. U Hrvatskoj je bilo skupo nabaviti te proizvoda, a sami nismo mogli. Našli smo dva partnera da bi na kraju dobili dezinficijens koji smo donirali našim radnicima i njihovim obiteljima. Calsberg je koprivnička tvrtka koliko god je i danska.
Danijel Radek, direktor LD Breweryja, potvrdio je da se njima kriza dogodila u najgorem mogućem trenutku.
– Taman smo dogovorili distributere za Španjolsku i Italiju i imali velike planove. No, imali smo website u pripremi pa smo to prebacili u web shop, iskoristili smo lokalnu dostavu, ali dostigli smo samo 20 posto u odnosu na normalnu prodaju. Trudimo se opstati. Čekamo informacije što će se s izvozom dogoditi, što će biti sa sezonom. Sad smo u nekom statusu quo. U sestrinskoj tvrtki imamo i ugostiteljstvo, tu sam čak i zadovoljan jer su se ljudi brzo vratili. Ali to nije ni blizu kako je to bilo prije krize i to ćemo još pričekati – istaknuo je Danijel Radek.
Mr. sc. Dijana Posavec iz nacionalnog centra “Centar dr. Rudolf Steiner” istaknula je važnost biodinamičke proizvodnje hrane u budućnosti.
– To je hrana koja ima znatno bolju kvalitetu od bilo koje hrane proizvedene na drugi način. Stoga je i ova situacija za lokalne proizvođače, ali ne bilo koje, bila povoljna jer su proizvođači kvalitetne hrane sve prodali. Ponosni smo što smo upravo proglašeni jednim od rijetkim svjetskih centara za edukaciju i trening o biodinamičkoj proizvodnji. Centar je tu kao svjetionik koji povezuje i proizvođače i potrošače. Mi smo nacionalni centar i radimo u cijeloj Hrvatskoj – naglasila je mr. sc. Dijana Posavec, dodavši:
– Također planiramo nekoliko zajedničkih projekata sa Sveučilištem Sjever na kojima bi mogli i sa znanstvene strane pratiti razlike u kvaliteti tla i proizvoda proizvedenih biodinamičkim načinom proizvodnje u odnosu na ekološki i konvencionalni.
Suzana Operman, viša stručna suradnica iz HGK – Županijske komore Koprivnice, istaknula je kako su najviše problema imali mali OPG-ovi, obiteljske tvrtke koje su se teško prilagodile tako brzo novoj situaciji.
– Jedini lanac je bio putem prodaje na daljinu, web-prodaje i jedan dio se uspio snaći, a neki ipak manje jer je prosječna dob naših poljoprivrednika velika i teško im se prilagoditi. Tržnice su se sada otvorile, i ugostiteljski objekti, ali to je sve na puno manjoj razini nego prije krize. Kriza nam je možda trebala biti i prije da se suočimo s našim problemima. Činjenica je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i to treba napokon riješiti. Sad smo se okrenuli domaćim proizvodima, hrvatski potrošači vjeruju svojim proizvodima pa je i tu prilika da ovu krizu iskoristimo da i ti hrvatski proizvodi lakše dolaze do hrvatskih potrošača – naglasila je Suzana Operman.
Na kraju se nazočnima obratio izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj, pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever, istaknuvši kako se Sveučilište Sjever odlično prilagodilo izvedbi nastave na daljinu.
– Mi smo među najboljim sveučilištima u Republici Hrvatskoj što se tiče prilagodbe, na određenim studijima potpuno, na drugim djelomično. U studentskoj anketi, koju je ispunilo 35 posto studenata, dobili smo solidnu četvorku, što je vrlo dobar rezultat. Ovaj tjedan smo već krenuli i na kontaktnu nastavu na studijima koji imaju laboratorijske vježbe jer ne možemo sve odraditi online – naglasio je Šarkanj, dodajući da je upravo ova situacija pokazala što nam u Hrvatskoj stvarno nedostaje.
– Sad vidimo da imamo dosta problema u samodostatnosti i sirovinama koje nam trebaju. Ljudi će se odreći automobila, putovanja, elektronike, ali za hranu ima novaca uvijek i zato Podravka ima i povećane prihode dok drugi imaju gubitke. U nedavnom istraživanju Nove TV, 60 posto građana je potvrdilo da je prehrambena tehnologija strateška industrija koju treba razvijati. A za nove tehnologije treba nove tehnologije, a gdje ih trebamo uzeti nego na Sveučilištu Sjever. Mi smo tijekom ove dvije godine preuzeli primat za stručni studij – najinteresantniji studij prehrambene tehnologije u Hrvatskoj. No, je li do dovoljno – nije. Trebamo još tehnologa jer ne želimo ostati gladni i žedni. Kako hranu proizvesti, preraditi, kako osmisliti svoj proizvod, sve to uče studenti na studiju, a Sveučilište Sjever nudi najkvalitetnije obrazovanje. Osim toga, upravo smo otvorili novi suvremeni laboratorij s novom opremom pa će studenti imati priliku naučiti koristiti najnovije tehnologije tako da budu spremni na budućnost koja će imati veliku potražnju za tehnolozima – zaključio je Šarkanj, dodavši da je ovo prva konferencija koju Odjel za prehrambenu tehnologiju organizira, ali ne i posljednja jer ih uskoro očekuju još nekoliko.
