Sveučilište Sjever - Sveučilišni centar u Koprivnici. Snimio Marko Posavec.
Prošle godine studenti studija Održive mobilnosti i logistike u Koprivnici dobili su zadatak da naprave malo istraživanje o tome kako ljudi u Koprivnici vide logistiku i koliko znaju o tom zanimanju koje po nekim procjenama spada u jedno od šest zanimanja budućnosti.

Više o rezultatima istraživanja i samom studiju rekao je Dravi.info Krešimir Buntak, pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost Svečilišta Sjever.

Što su pokazali rezultati istraživanja? Razmišljaju li Koprivničanci o studiju logistike kao o zanimanju budućnosti ili studiju za skladištara?

Nakon provedene ankete tijekom subotnjeg jutra u centru Koprivnice, velika većina odgovora svrstala je logistiku u skladište i nešto malo distribuciju. Tada sam shvatio da je posao koji čeka mene i moje kolege s Odjela logistike i održive mobilnosti na Sveučilištu Sjever da okruženju objasnimo i ukažemo na značaj logistike kao struke, znanosti i zanimanja budućnosti kako bi maturanti birali smjer i studij Logistika i mobilnost kao svoj izbor za studiranje i buduće zanimanje.

Što je to logistika, koji sektori i poslovi joj pripadaju?

Logistika je danas vro tražena struka i zanimanje u cijelom svijetu. Njeni počeci sežu daleko u prošlost kada su logistiku svrstavali uz vojsku i vojne operacije. Svi oni koji su bili u vojsci znaju koliko je važno imati dobru logistiku da budeš uspješan na prvoj borbenoj liniji. No ubrzo logistika prelazi i u područje gospodarstva gdje sve više zauzima izuzetno važno mjesto u poslovanju poduzeća, ali i organizacija koje nisu direktno vezana uz tržište kao što su npr. institucije u zdravstvu.

Tako danas kada govorimo o logistici dijelimo je u tri grane: vojnu logistiku, tehničku logistiku (prometna i industrijska) i poslovnu (gospodarsku) logistiku i zbog njene kompleksnosti i sveobuhvatnosti tretiramo je kao znanstvenu disciplinu, te je nužno studirati to kompleksno područje. Na Sveučilištu Sjever posebno razvijamo područje gospodarske logistike. Ako bi htjeli jednostavno definirati logistiku i njen položaj u organizaciji onda možemo reći da logistiku čine svi zadaci, postupci i procesi kojima se omogućava učinkovita proizvodnja i pružanje usluga.

Tako da gledajući tako integralno logistiku ona se javlja i zauzima izuzetno važnu ulogu, od primarnog gospodarskog sektora (poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo i rudarstvo), preko sekundarnog (prerađivačka industrija, energetika, građevinarstvo) i tercijarnog (trgovina, transport, distribucija, špedicija, hotelijerstvo, turizam), te kvartalnog (obrazovanje, znanost, zdravstvo, kultura, sport) i kvintarnog (javna uprava, vojska, vatrogastvo, održivi razvoj).

A poslovi i procesi koji pripadaju logistici zapravo su svi poslovi koji podupiru proizvodnju i realizaciju proizvoda i usluga. U tu skupinu između ostalog možemo ubrojiti sve poslove vezane uz nabavu, distribuciju, održavanje, pakiranje, skladištenje, interni i eksterni transport, špediciju, promociju, sigurnost i osiguranje, kontrolu i osiguranje kvalitete, servis, organizaciju i upravljanje voznim parkom, sportskim događajima, kulturnim događajima… Stoga ne čudi da je danas najveći broj oglasa za zapošljavanje u svijetu iz područja logistike.

Krešimir Buntak
Krešimir Buntak. Snimio Marko Posavec.

Gdje ćemo sve naići na logistiku? Koji su neki primjeri iz prakse?

U suvremenom poslovanju konkurentsku prednost osiguravaju one organizacije koje ili imaju jedinstveni proizvod čime se razlikuju od ostali ili imaju bolju organizaciju potpornih odnosno logističkih procesa čime osiguravaju veću efikasnost, niže troškove i visoku fleksibilnost.

Firme za koje smo svi danas čuli kao Amazon, Alibaba, Airbnb i slični kao novi su poslovni modeli zapravo su novonastale logističke tvrtke koje spajaju pružatelja i korisnika usluge. Evo prije par tjedana Amazon je objavio da u sljedećih godinu dana treba zaposliti 100.000 novih radnika. To dovoljno govori o kako brzorastućoj industriji i zanimanju se radi! No logistiku ćemo naći i u organizaciji sportskih i kulturnih događanja. Uzmite samo Olimpijske igre, globalni događaj koji traje intenzivno mjesec dana, a logistički se priprema četiri godine. Ista je stvar s kulturnim događajima kao npr. Ultra koja je vrhunski glazbeni događaj koji je logistički vrlo zahtjevan u organizaciji i pripremi svih potrebnih resursa i usluga za puni doživljaj događanja. Zračna luka je možda jedan od najkompleksnijih logističko-distributivnih poslova ili veliki prodajni centri s velikim brojem dućana i usluga.

Ne smijemo zaboraviti značaj logistike u doba kriza i katastrofa kao što su potresi i poplave, pa i sama pandemija COVID-19 iznjedrila je kao heroje uz medicinsko osoblje i sve one koji su obavljali logističke poslove kao podrška zdravstvenim radnicima.

Kako gledati na logistiku u budućnosti?

Jedno američko istraživanje logistiku je svrstalo u jedno od šest zanimanja budućnosti. Nove tehnologije traže nova zanimanja i poslove u kojima logistika ima visoko mjesto. Firme s najvećim rastom i uslugom u svijetu su iz područja logistike. Nije to čudno ako promatramo svijet kao globalno tržište, jer logistika je djelatnost koja spaja pružatelja usluge i proizvođače s korisnicima i kupcima u cijelom svijetu.

Zašto studirati Logistiku i mobilnost na Sveučilištu Sjever?

Generacije koje dolaze, srednjoškolci, maturanti imaju priliku upisati i studirati studij Logistike i mobilnosti na Sveučilištu Sjever u Koprivnici i Varaždinu. Posebno napominjem da je studij besplatan jer se izvodi na javnom sveučilištu – Sveučilištu Sjever na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost. Nakon što završe tri godine studija mogu nastaviti još dvije godine na jednom od najmodernije koncipiranih studija iz tog područja u Europi. Radi se o diplomskom studiju Održiva mobilnost i logistika.

I za kraj, logistiku studiraju oni koji gledaju u budućnost. Nadam se da će mnogi maturanti i njihovi roditelji prepoznati priliku koju pružamo na Odjelu logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever i upisati studij Logistika i mobilnost.