Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predstavio drugi paket mjera pomoći gospodarstvu koje je teško pogođeno krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.
Dio mjera sutra će se usvojiti, a dio koji je zakonskog karaktera bit će predložen na usvajanje Hrvatskom saboru.
– Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, dakle najveće krize ovakvog tipa koju uopće pamti svijet u posljednjim godinama. Za nas, bez ikakve dvojbe, riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata i vjerujem da ćemo svi skupa kada prođe neko vrijeme ovaj mjesec ožujak 2020. godine pamtiti kao definitivno najzahtjevniji mjesec kojeg smo uopće do sada proživjeli u ovom tisućljeću u smislu izazova i posljedica koje su se tijekom njega događale – kazao je Plenković.
Dodao je da nitko ne može sa sigurnošću procijeniti koliko će dugo pandemija i gospodarska kriza trajati.
– Svi zajedno pokušavamo se prilagoditi na novu realnost, na nešto što sam prije nekoliko dana nazvao “novo normalno”. To novo normalno ima u sebi jedan ključan izbor: između spašavanja života naših sugrađana i na neki način odustajanja od našeg način života do sada. Mi u tom pogledu imamo vrlo jasan odabir, a taj je odabir da spašavamo živote.
Ocijenio je da je Hrvatska reagirala brzo i pravodobno te da ima situaciju pod kontrolom.
– Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja i da moramo u ovoj cijeloj situaciji pokazati odgovornost kao društvo i kao narod, pokazati solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva. Ovo je situacija u kojoj moramo biti i osobno odgovorni. Stoga, u kontekstu borbe protiv virusa mogu reći da smo element panike dosta dobro i brzo svladali. Sada apeliram na sve da budu strpljivi i da pruže povjerenje svim onima koji se trude da smanje rizik zaraze – poručio je te dodao da su strpljivost, povjerenje i samodisciplina ono što u ovom trenutku moramo pokazati svi zajedno.
Plenković je podsjetio da je prije dva tjedna predstavljen prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu težak 30 milijardi kuna koji koristi više od 65 tisuća poduzeća koja zapošljavaju gotovo 400 tisuća ljudi.
Nove mjere: 8,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta
Prva mjera je da se potpora od 3250 kuna po očuvanom radnom mjestu za ožujak podiže na 4000 kuna neto za travanj i svibanj. Teret doprinosa na tih 4000 kuna, oko 1460 kuna po zaposlenom, preuzet će država. Mjera se može koristiti pod uvjetom da poslodavci zadržavaju radnike.
Druga mjera usmjerena je na poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan. Ona će djelomično ili u cijelosti biti oslobođena od porezne obveze za travanj, svibanj i lipanj.
– Riječ je o porezu na dobit, porezu na dohodak te doprinosima. Način koji smo zamislili jest da slijedi logiku prvog kruga mjera, a to je da tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata, dakle poreza na dobit, poreza na dohodak te doprinose – pojasnio je Plenković.
Tvrtke koje ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda – to je 93% poduzeća, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, oslobađaju se potpuno od porezne obveze (porez na dobit, porez na dohodak i doprinosi).
– One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna, dakle onih 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, dakle odgoda, obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno. Ako su imali pad prihod 75 posto, onda će od ukupnih 100 posto obveze platiti 25 posto.
Treći element koji će biti predložen sutra je plaćanje poreza na dodanu vrijednost na način da se može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi.
– To ne znači da oslobađamo od obveze plaćanja PDV-a – dodao je Plenković.
Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za 2019. odgađa se na 30. lipnja i ukida se obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za njihovu objavu.
Maksimalna štedljivost države
Predsjednik Vlade Plenković poručio je da će država pokazati da će biti maksimalno štedljiva. Kazao je da su svi ministri dobili nalog da provode samo one postupke javne nabave koji su neophodni za obavljanje osnovnih poslova funkcija države. – Sve drugo neće biti provedeno, dakle ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda. Sve ovo što radimo, budući da se radi na razini središnje države, očekujemo i na razini jedinica lokalne i područne samouprave te razini javnih poduzeća – naveo je.
Premijer Plenković je najavio da će na sjednici Vlade biti prijedlozi koji se odnose na sektor poljoprivrede.
– Želimo usmjeriti proces nabave u korist domaće poljoprivredne proizvodnje kada je riječ o javnim naručiteljima. Dakle. Želimo taj aspekt svježine proizvoda da se naručuje najmanje 60 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni ili prerađeni u Hrvatskoj. U ovim okolnostima šaljemo snažnu poruku hrvatskoj poljoprivredi i svi javni naručitelji moraju apsolutno voditi računa ovom kriteriju – rekao je te prisnažio da se time želi sačuvati poljoprivredne proizvođače i osigurati opskrbu javnih naručitelja. Izvijestio je, također, da će se privremenom mjerom izvanredne pomoći ići prema malim mljekarima – otkupit će se svi tržišni viškovi. – Dakle, svi će mali mljekari mjerama koje sutra predlaže ministrica poljoprivrede biti sigurni da će se otkupiti svi tržišni viškovi kada je riječ o mlijeku – dodao je.
Pomoć turizmu
Naglasio je da će turizmu pomoći izmjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima i agencijama na način da sve poteškoće koje trenutno imaju lakše prebrode za vrijeme ove krize.
– Mijenjamo nekoliko zakona koji trebaju pomoći sektoru turizma koji je globalno jedna od onih industrija koja je najviše pogođena – dodao je.
Predsjednik Vlade Plenković najavio je ujedno da će se razgovarati sa socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima.
– Otvorit ćemo razgovore kako možemo ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja trenutno postoje. U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje. Imamo za to vremena – kazao je.
Poručio je da se traže izvori financiranja svi odluka koje su pred nama u ovim izvanrednim okolnostima. Pritom se koristi naš dobar politički međunarodni položaj za razgovore s međunarodnim financijskim institucijama.
– Siguran sam da ćemo, unatoč svim preprekama koje stoje pred nama, pronaći sredstva kako bismo namirili obveze – poručio je Plenković.
Neće biti smanjivanja mirovina
Na pitanje novinara o otvorenom pismu sindikata o pritužbama da novac koji se daje za radnike ne završava uvijek kod radnika, nego da neki poslodavci to iskorištavaju te ima li mehanizam osiguranja da taj novac završi kome je namijenjen, premijer Plenković je odgovorio da postoji vrlo jasan uvid gdje i na koji način su ta sredstva isplaćena.
Novinare je zanimalo je li se razgovaralo s nekim državnim tvrtkama, poput HEP-a, da se ide u odgodu i otpis dugova građana. Plenković je rekao da je to vrijeme za travanj.
– Razgovarat ćemo prije svega sa sindikatima. Naša je želja da sve donosimo sa što većim stupnjem suglasja – rekao je i dodao da će se obaviti razgovori s javnim poduzećima, osobito onima koji isporučuju režijske troškove građanima da se vidi gdje i kakvog prostora ima i za smanjenje troškova režija građanima.
Upitan hoće li se rezati mirovine, Plenković je odgovorio da neće. – U svim okolnostima, mirovine nećemo dirati. To smo jasno rekli na početku, to ne dolazi u obzir – poručio je i dodao da će isplata mirovina biti 8. travnja.
