Prije 50 godina prvi put obilježen je Dan planeta Zemlje kao odgovor znanstvenika i građana na ekološke katastrofe koje su tada eskalirale, poput izlijeva nafte, zagađenja vode i zraka, poručuju iz WWF Adrije.
Dodaju da se može reći da borba za bolji svijet nije bila uzaludna te da je donekle poboljšan način života usvajanjem niza konvencija i zakona o zaštiti okoliša poput Konvencije o biološkoj raznolikosti, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Arhuške konvencije i drugih.
Unatoč tome, ističu da je Zemlja danas na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa. Napominju kako posljednji izvještaj Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. godina bila najtoplija godina od početka mjerenja.
– Kriza izazvana korona virusom ne smije biti razlog, odnosno izgovor, da vlade u regiji zapostave politike i demokratske mehanizme koji će ublažiti posljedice klimatske krize. Copernicusov izvještaj jasno pokazuje porast emisija plinova koji izazivaju efekt staklenika. Osim aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena, neophodna nam je što hitnija adaptacija na klimatske promjene, a za to su očuvana priroda i zdravi ekosustavi najbolje rješenje – kaže Duška Dimović iz WWF Adrije.
U organizaciji napominju kako zdravlje planeta i čovjeka nije odvojivo te zahtijevaju od donositelja odluka u regiji da krenu s primjenom ambicioznih i konkretnih politika i planova, koji su utemeljeni na znanstvenim činjenicama i preporukama te da dosljedno implementiraju međunarodne sporazume. Industrija fosilnih goriva i drugih neodrživih izvora energije mora postati stvar prošlosti kako bi sačuvali planet, dodaju.
Uz to, pozivaju građanke i građane da daju Glas za planet Zemlju te da doznaju koje konkretne korake mogu poduzeti kako bi mogli doprinijeti zdravoj i sigurnoj budućnosti.
