Autorice Ana Kutleša i Vesna Vuković iz BLOK-a u srijedu su u AK galeriji predstavile knjigu “Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja”.
Tanja Špoljar, kustosica AK galerije, istaknula je da je kustoski kolektiv BLOK jedna od najzanimljivijih kustoskih i umjetničkih pojava u zadnje vrijeme u Hrvatskoj, koji djeluje još od 2001. godine.
– Ono što je za njih specifično je da djeluju na sjecištu umjetnosti, političkog aktivizma i urbanog istraživanja, a takvi su im i svi projekti kojima se bave. Uz izložbe, različita predavanja, istraživanja, imaju i dio koji se bavi izdavaštvom. Izdaju knjige i prijevode lijevo orijentiranih mislioca i teoretičara, a izdali su i knjigu “Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja” koju su kod nas predstavljale. Ona je rezultat tri izložbe koje su održale od 2016. do 2018. godine, a koje su se bavile tim umjetničkim kolektivom – rekla je Špoljar.
Dodala je da je riječ o knjizi koja nudi jedan malo drugačiji pogled na umjetničku grupu Zemlja. Špoljar napominje da je riječ o umjetničkoj grupaciji koja je postojala od 1929. do 1935. godine, a u njoj su bili različiti kipari, slikari i arhitekti, primjerice kipar Antun Augustinčić, arhitekt Drago Ibler i slikar Krsto Hegedušić.
– Oni su slikali socijalno angažirane teme i život koji se oko njih odvijao, a nama Koprivničancima su dosta zanimljivi zbog veza s Hlebinama. Krsto Hegedušić je zapravo bio odgovoran i za osnivanje hlebinske škole. On je dolazio u Hlebine i Ivana Generalića i Franju Mraza učio slikati na staklu te da promatraju svijet oko sebe i da slikaju ono što vide, a ne da precrtavaju neke tuđe radove. Tako su oni i krenuli slikati te motive koji su nama danas poznati primjerice motive teškog života na selu, ali i motive ljepote – objasnila je Špoljar.
Napomenula je da knjiga nudi malo drugačiji pogled – ne priča toliko o formalnim značajkama tog slikarstva već o međuratnom kontekstu – političkom i društvenom, i svemu što se događalo u to doba i kako je to utjecalo na sve pripadnike grupe Zemlja.
– S obzirom na to da se radi o lijevo orijentiranoj kustoskoj grupi istražuje se i veza umjetnika Zemlja s Komunističkom partijom tadašnje Jugoslavije i gleda se kako su oni te svoje lijevo orijentirane stavove prezentirali u svom slikarstvu i kako je to utjecalo na naivu – zaključila je Špoljar.
