Europska komisija odobrila je studiju izvedivosti Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.
Vijest je danas na konferenciji za medije objavio direktor Piškornice Mladen Ružman:
– Predviđena je primjena tehnologije mehaničko-biološke obrade otpada, najvećeg ukupnog kapaciteta 99.000 tona, za razliku od prethodne varijante kojom je bilo predviđeno 140.000 tona. U punoj funkcionalnosti rada centra godišnje će prihvaćati oko 70.000 tona miješanog komunalnog otpada – rekao je Ružman.
Građani i JLS selektiraju, centar prihvaća ostatni miješani komunalni otpad
Ružman je dodao da je prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske centrima dodijeljena uloga obrade miješanog komunalnog otpada, a sve druge uloge, ali jednako značajne koje prethode centru, dodijeljene su građanima i jedinicama lokalne samouprave.
– Vrlo često se koristi teza da su centri suprotstavljeni rješenjima odvojenog prikupljanja i selekciji otpada, odnosno da ako se gradi centri, odvojeno prikupljanje, selekcija i reciklaža na mjestu nastanka je dovedena u pitanje. Centri računaju na to da će i građani i jedinice lokalne samouprave postići ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada jer smo u kapacitetima centra projektirali samo onaj ostatak otpada, odnosno ostatni mješani komunalni otpad. Ako građani i JLS-ovi u primarnoj i sekundarnoj selekciji obave sve ono što je njihova obaveza i uloga, tada će ostatni miješani komunalni otpad prihvatiti centar – istaknuo je direktor.
Nova radna mjesta, smanjivanje visine penala…
Napomenuo je da će se izgradnjom centra postići i određeni benefiti za lokalnu i širu društvenu zajednicu: otvorit će se 87 novih radnih mjesta, Općina Koprivnički Ivanec godišnje će prihodovati 7,5 milijuna kuna, proizvest će se gorivo iz otpada koje bi bilo dostatno za proizvodnju topline dovoljne za grijanje oko 6000 kućanstava godišnje te će se osigurati provođenje svih relevantnih nacionalnih, europskih i lokalnih propisa i ovisno o uspjehu svih nas, smanjiti visinu penala koji prijete svakoj članici ako ne ispuni svoje obveze.
Voditelj poslova razvoja i upravljanja projektom Nikola Martinaga ukratko je objasnio proces obrade otpada, ali i mjere zaštite okoliša.
– Ovom studijom, u odnosu na prethodnu, bioreaktorsko odlagalište zamijenjeno je tehnologijom obrade miješanog komunalnog otpada koja započinje procesom biosušenja, dakle aerobne biološke obrade u boksovima za biosušenje, zatim slijedi mehanička obrada putem rotacijskog sita pa se biorazgradiva frakcija otpada šalje na zrenje (maturaciju) gdje se u kompostnim hrpama otpad završno stabilizira do proizvoda sličnog kompostu – objasnio je Martinaga.
Naprednije mjere zaštite okoliša
Napomenuo je i da su studijom usvojene tehnološki naprednije mjere zaštite okoliša kako bi se onemogućili štetni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi, a jedna od njih je i ta da će vode opasne po okoliš proći dvostruko pročišćavanje prije ispuštanja i time će se spriječiti bilo kakvi mogući utjecaji na potok Gliboki u koji će se ispuštati samo višak vode s odlagališta građevinskog otpada te voda s prometnih površina, no te vode ispuštat će se tek nakon što se pročiste na separatoru masti i ulja.
– Mjere zaštite zraka od štetnih utjecaja provode se primjenom baklje za spaljivanje odlagališnog plina koja sprječava stvaranje stakleničkih plinova, vrećastih filtera i scrubbera što će onemogućiti stvaranje prašine i lebdećih čestica, biofiltera koji će uklanjati sve štetne spojeve i neugodne mirise. Izgradit će se i stanica za praćenje kvalitete zraka u stvarnom vremenu i nova piezometarska mreža na kojima će se redovito vršiti uzorkovanja i kontrola stanja okoliša – objasnio je Martinaga.
Ružman je dodao da se studijom ne predviđa izgradnja spalionice otpada.
Izgradnja centra stoji 59 milijuna eura
Dodajmo da vrijednost izgradnje samog centra iznosi 59 milijuna eura, a ukupna vrijednost investicije uspostave sustava na području četiri županije, što uključuje sortirnice, kompostane i infrastrukturne objekte, iznosi 76 milijuna eura. Pritom, sufinanciranje je podijeljeno tako da Europska unija sufinancira 70 posto, 20 posto sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 10 posto pripada lokalnoj komponenti – to su četiri županije i Općina Koprivnički Ivanec.
Uz to, do kraja godine trebali bi biti potpisani ugovori o izgradnji centra, u idućoj godini trebalo bi početi projektiranje i izgradnja, a do 2023. godine centar bi trebao biti izgrađen.
