Prije nekoliko dana, u utorak 28. siječnja, u Koprivnici je s prolaskom hladne fronte nakratko padao snijeg. Za siječanj ništa čudno. Neobična je, međutim, bila grmljavina koja se vidjela i čula u nekoliko navrata te večeri. Mnogi su Koprivničanci s čuđenjem gledali u nebo i komentirali kako to još nisu doživjeli.
Koliko je to zapravo bila rijetka pojava? Grmljavina se može javiti u bilo kojem mjesecu u godini, no zimi je – osobito u siječnju – na našem području izuzetno rijetka. Milan Sijerković u svojoj knjizi “Koprivnica: uzbudljiva vremenska pozornica”, objavljenoj 2006., navodi podatak da se dan s grmljavinom u siječnju u Koprivnici u prosjeku javlja jednom u 40 godina.
Odgovor smo potražili i u Državnom hidrometeorološkom zavodu. “Prema podacima s klimatološke meteorološke postaje (KMP) Koprivnica, u siječnju nije zabilježena pojava grmljavine od kada postoje raspoloživi podaci tj. u razdoblju od 1962. do 2019. godine”, napisala nam je dr. sc. Tanja Likso.
Međutim, ako se u pretragu uključi i broj dana s grmljenjem, tada se dobiva jedan dan i to iz siječnja 1978. godine. “To znači da je u siječnju 1978. godine zabilježen jedan dan s pojavom grmljenja”, dodala je dr. sc. Likso.
Grmljenje je, prema definiciji, oštar tresak ili potmulo “kotrljanje” zvuka koje prati munju. Na manjim udaljenostima zvuk je kratak, oštar i jak. Na većim udaljenostima od izvora zvuka grmljenje se čuje kao potmula tutnjava ili produljeno zvučno kotrljanje (valjanje) promjenjive jačine. Trajanje tog “kotrljanja” rijetko prelazi 30 do 40 sekundi, izuzev planinskih predjela gdje može biti i dulje. Dakle, ovakva pojava se naziva grmljenje samo onda kada se istovremeno ne vidi i sijevanje. Pri istovremenom sijevanju i grmljenju pojava se naziva grmljavinom.
Iz toga proizlazi da je večernja grmljavina 28. siječnja, službeno registrirana na DHMZ-ovoj klimatološkoj postaji Koprivnica, prvi takav slučaj u povijesti mjerenja u Koprivnici.
