Općina Legrad u vikendu pred nama slavi svoj dan i to trodnevnim projektom Legrad International Forum. Više o tome, uz raspored događanja, možete doznati ovdje, a u nastavku vam donosimo prigodni intervju s načelnikom Općine Ivanom Sabolićem.
Pred nama je Dan općine Legrad. Čime se od realiziranog možete pohvaliti u proteklih godinu dana?
– Kada govorimo o realiziranim projektima u proteklih godinu dana, dva najveća infrastrukturna projekta su novo igralište u dvorištu Dječjeg vrtića Dabrić, financiranog od strane Ministarstva regionalnog razvoja i Ministarstva demografije, dok je drugi projekt postavljanje pristaništa za čamce na Halasz Csardi preko programa Interreg Hrvatska-Mađarska. Najveći projekt je svakako izmjera katastarske općine Kutnjak, vrijedan četiri milijuna kuna, a isti se provodi četiri godine. Zajednički ga provode i plaćaju Općina Legrad, Državna geodetska uprava i Koprivničko-križevačka županija.
– Ponosni smo i na naše socijalne programe: poticaji za mlade obitelji, stipendiranje studenata, a po prvi puta su isplaćene i božićnice za umirovljenike. Ima tu i niz manjih projekata koje smo realizirali na dobrobit naših stanovnika i posjetitelja, a vezani su uz udruge, socijalnu, turističku i gospodarsku infrastrukturu. Jedan od njih je i potpuna zamjena svih tijela javne rasvjete koja je u tijeku, a završit će negdje u rujnu. Velika novost je osnivanje vlastitog komunalnog poduzeća Lekom Grad koje je nabavilo strojeve u vrijednosti milijun kuna, a bavi se i bavit će se održavanjem zelenih površina i prometnica te košnjom “rese” na Šoderici.
Istaknuti ste kao najuspješnija općina kad je riječ o provedbi EU projekata. Kakva su vaša iskustva? Koliko je to projekata, koji su to i što njima želite postići?
– Siguran sam da je općina primjer po povlačenju sredstava iz EU fondova. Do sada smo tri projekta uspješno završili, 11 nam je u provedbi, a za četiri čekamo rezultate. Radi se o različitim projektima, od zapošljavanja gerontodomaćica do razvoja turističke i komunalne infrastrukture. EU projekti su nam također dobri jer iz njih naše vrijedne djelatnice dobivaju dio plaće. Najveći problem za male općine je predfinanciranje projekata, jer povrat sredstava u prosjeku traje osam mjeseci. Ponosan sam na činjenicu da sam jedan od predlagača Fonda za sufinanciranje EU projekata od strane Vlade RH koji je jedno vrijeme i funkcionirao, a prema najavama nastavit će s radom. To će nam uvelike pomoći u provedbi samih projekata.
Što je prednost, a što nedostatak života u Legradu? Kako nedostatke pretvarate u prednosti?
– Nedostatak je prometna izoliranost i dugogodišnje opadanje i iseljavanje stanovništva. Ipak, prednost nam je blizina gradova – gospodarskih centara gdje većina stanovništva radi, a zbog toga imamo najmanju stopu nezaposlenosti u županiji. Očuvana priroda, prirodni biseri, miran seoski život su prednosti koje svatko mora uzeti u obzir. Do sada je prodano nekoliko kuća ribolovcima i ljubiteljima prirode iz velikih gradova koji kada dođu u mirovinu dolaze živjeti u našu općinu. Jeftine nekretnine mogu se kupiti kod nas što će nastaviti privlačiti ljude u našu sredinu.
Kakva je Legrad životna sredina?
– Naših sedam naselja su slična, a opet dosta različita mjesta. U svakom ima nešto posebno zašto ga mještani vole. Prije svega svi su veliki lokalpatrioti i ponosni na svoju povijest i pretke poput obitelji Zrinski i Žombor. Kako sam već spomenuo, svatko tko voli miran život i očuvanu prirodu te susjede koji su uvijek gostoljubivi i spremni pomoći, ovdje će uživati. Imamo sve institucije koje čovjeku trebaju poput škole, vrtića, banke, trgovina, liječnika opće i dentalne medicine, a želimo razviti i nadstandard otvaranjem poludnevnog boravka za starije osobe, interpretacijskog centra ili modernih sportskih centara.
Drava – granica ili poveznica?
– Rijeka Drava nekada je bila prednost Legrada, jer je bila plovni put, a nakon Prvog svjetskog rata postala je granica i time teret. Valja spomenuti da je Legrad početkom 18. stoljeća, promjenom toka rijeke Drave, preseljen iz Međimurja u Podravinu. To nam je na neki način i prednost jer nam je time otvorena mogućnost suradnje s općinama iz jedne i druge županije. To se vidjelo na nekoliko EU projekata koje smo zajedno prijavljivali i provodili. Također, Drava nas razdvaja od nekadašnjih posjeda u Mađarskoj, a otvaranjem prvog malograničnog prijelaza 1994. godine započeta je suradnja s Općinom Őrtilos koja je okrunjena potpisivanjem Povelje o bratimljenju i prvim EU projektom u povijesti i jedne i druge općine.
Kako će izgledati proslava Dana općine ovog vikenda?
– Ova proslava dana Općine usklađena je s projektom Legrad International Forum, koji nam financira program Europa za građane. Dolaze nam gosti iz 22 općine iz 10 europskih zemalja. Projekt započinje svečanom sjednicom Općinskog vijeća, a nastavlja se otvaranjem vatrogasne izložbe “Vatru gasi, brata spasi”. Nakon toga gosti će imati zabavu pod šatorom. U subotu naši ribiči organiziraju natjecanje Leskov prut, a u 9 sati započinje mimohod. Od podneva sve pozivamo da probaju specijalitete iz gostujućih zemalja, uživaju u crtanju grafita i kulturno-umjetničkom programu. Nakon toga slijedi ples na svili i nogometna utakmica Graničara i Drave iz Novigrada Podravskog. Završnica večeri je koncert grupe Gazde i vatromet. U nedjelju je proštenje i sveta misa u Legradu i vatrogasno natjecanje za djecu u Selnici Podravskoj. Svatko će pronaći nešto za sebe i moći će uživati u programu, pogotovo jer je najavljeno lijepo vrijeme.
Planirate li dodijeliti kakva županijska priznanja i nagrade?
– Priznanja će se podijeliti na svečanoj sjednici. Zlatnu plaketu Grb Općine Legrad za kulturu dobit će Zdravka Švorc iz Selnice Podravske, dugogodišnja predsjednica Udruge žena Selnica Podravska. Zlatnu plaketu Grb Općine Legrad za gospodarstvo dobit će Julio Kuruc, rođeni Legrađanin, koji se umirovio nakon 30 godina vođenja Podravske banke. Zahvalnicu Općine Legrad dobit će pjesnikinja Nada Tručić iz Selnice Podravske, za promicanje općine u poeziji i za izdavanje knjiga.
Budućnost Legrada?
– U sljedećih 365 dana namjeravamo realizirati nekoliko većih infrastrukturnih projekata, a među njima valja istaći one za koje su već osigurana sredstva iz EU i nacionalnih fondova. To su cesta Mali Pažut, financirana iz Europskog fonda za ruralni razvoj, obnova županijske ceste Selnica – Kutnjak koju sufinanciramo sa ŽUC-om, tu je i reciklažno dvorište i šetnica na Šoderici. Planiramo započeti obnovu groblja u Selnici Podravskoj i proširenje mrtvačnice u Malom Otoku. Veće zahvate radit ćemo na vatrogasnim domovima u Kutnjaku, Zablatju i Legradu, a bit će završeno i vatrogasno spremište u Selnici koje je već isfinancirano. Zadnji projekt za koji nam je odobreno sufinanciranje je izgradnja parkirališta s punionicom za električna vozila. Sve to vrijedno je više od 8 milijuna kuna.
