Koprivnički su povjesničari posjetili Vis. Odredište je to koje je ove godine odabrano kao destinacija za višednevnu ekskurziju Povijesnog društva Koprivnica.
Osim što je jedan od najudaljenijih Hrvatskih otoka, Vis vrvi brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima koje krasi duga i bogata povijest.
– U najranije doba, ovdje su se ispreplitali Iliri, Grci i Rimljani, a u 7. stoljeću otok su naselili Hrvati. Osim Hrvata, Visom su gospodarili Mlečani, Englezi, Francuzi i Habsburgovci. Vodile su se tu pomorske bitke, slijetali saveznički avioni, a zabilježen je i Titov boravak tijekom Drugog svjetskog rata. Zbog svojeg strateškog položaja, otok je bio glavna pomorska baza jugoslavenske vojske i gotovo izoliran od svijeta. Zbog toga je i bio pošteđen devastacije koja je prisutna u ostalim dalmatinskim mjestima kao posljedica masovnog turizma – riječi su Lidije Vranar, predsjednice koprivničkog Povijesnog društva.
Povjesničari su obišli grad Vis kroz čitavu luku, sve do poluotoka Svetog Jurja na kojem se nalazi istoimena romanička crkva iz 11. stoljeća.
– U društvu simpatičnog višanina Nikole, prošetali smo gradom koji se smjestio u liniji kroz čitavu višku luku. Crkva sv. Jurja je prva izgrađena crkva u samome Visu. Još su tu i crkvica sv. Vicka iz 14.st., crkva Svetog Duha iz 17.st te barokna crkva sv. Ciprijana iz 18.st. ispred koje se nalazi zanimljivo, kameno stepenište. Nekada se grad sastojao od dva naselja, Luke i Kuta koja su povezana u 16. st. gradnjom župne crkve Gospe od Spilica. U njenom se izgledu miješaju gotika, renesansa i barok, a vitka preslica s tri zvonika i danas je najviša u Dalmaciji – nastavila je Vranar.
Vis je od nekada bio popularna destinacija, a tome svjedoči činjenica da se upravo na Visu nalaze brojni ljetnikovci i vile, od Petra Hektorovića do poznatog kipara Ivana Meštrovića. Koprivnički su povjesničari posjetili rodnu kuću književnika Ive Marinkovića.
Prvi podaci o naseljavanju ovog otoka datira još iz 4. stoljeća prije Krista kada su ga naselili Grci s grada Sirakuze na području današnje Sicilije. Da je upravo Vis bio poprište važnih događanja u povijesti dovoljno govori i činjenica kako je engleski časnik Sir William Hoste 1811. godine porazio francusku vojsku. Upravo je po njemu otočić Host dobio i ime.
Povjesničari su također posjetili franjevački samostan na poluotoku Prirovo i Komižu, koja se smatra kolijevkom ribarstva u Hrvatskoj. Tamo je nastala i prva riblja konzerva.
– Oduševila nas je i unutrašnjost otoka – obradiva polja i uređeni vinogradi. Uz ribarstvo, vinogradarstvo i proizvodnja vina su oduvijek bile glavne gospodarske grane ovog hrvatskog otoka. Još je u 2. st. pr. Krista, starogrčki pisac Agatarhid zapisao da je vino s Visa bolje od svih drugih. I sami smo se u to uvjerili, degustirajući autentičnu višku bugavu uz koju odlično ide viška pogača, domaći specijalitet sa slanim srdelama.
Upoznali smo i remek-djelo prirode, Modru špilju na otočiću Biševu. Očarala nas je unutrašnjost špilje, a neobično modra boja mora ostavila nas je bez daha.
Naša kratka, ali slatka avantura po otoku Visu, osim po impresivnim vizualnim prizorima, ostat će nam u ugodnom sjećanju i zbog specifičnog mirisa. Posvuda nas je pratio oštar miris mora, pomiješan s finim mirisom planinskog bilja i cvjetova limuna, čije je drvo, zbog svoje rasprostranjenosti postalo simbol otoka – zaključila je Lidija Vranar.
