Lokacije na kojima bi se izgradile nove hidroelektrane na Dravi, Molve I i II, nisu uvrštene u prijedlog IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije zbog izglednog značajnog negativnog utjecaja na okoliš.
Preporuka je to nedavno objavljene Strateške studije utjecaja na okoliš koju je izradila tvrtka Eko-Invest. U zaključku Studije stoji kako se procjenjuje da bi navedeni zahvati mogli imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže u gornjem toku Drave te bi, u slučaju uvrštavanja, bili neprihvatljivi.
Ovaj su prijedlog pozdravili iz WWF Adrie – podružnice Svjetskog fonda za zaštitu prirode – navodeći da takva odluka može imati dalekosežne posljedice i značajno će doprinijeti očuvanju rijeke Drave, koju zovu riječnim biserom kontinentalne Hrvatske i Europe. Dodaju da je važno nove hidroelektrane isključiti i iz nacionalnih dokumenata i planiranog Državnog plana prostornog razvoja, čime bi se, kažu, dugoročno zaštitila rijeka Drava od razvoja hidroenergetskih potencijala.
Župan Darko Koren za Dravu.info naglasio je kako je projekt novih hidroelektrana još uvijek vrlo daleko od ostvarenja te je “više u sferi političke špekulacije nego realnosti”:
– Da bi se uopće došlo u fazu da se o tome raspravlja i donose određene odluke, treba proći puno koraka i vremena. To mora krenuti od države, od nositelja takvog projekta, a to je HEP; od cjelokupne logistike koja mora biti pokrenuta od strane države i resornih ministarstava, od uvrštenja u državni prostorni plan, da to tako pojednostavnim; dobivene suglasnosti od strane Mađarske, jer je to prostor koji tangira zaštićeni rezervat Mura-Drava, dakle to je ozbiljan korak.
Tek nakon toga projekt novih hidroelektrana “spustio” bi se na razinu Županije, odnosno općina na čijem području bi se elektrane gradile:
– U sam projekt nikako se neće krenuti, u smislu intervencija u prostornoplansku dokumentaciju Županije, dok o tome ne rasprave tijela jedinica lokalne samouprave koje taj projekt tangira: općinska vijeća moraju o tome donijeti određene odluke i predvidjeti to u svojim prostornim planovima i tek onda to dolazi k nama. Taj proces može trajati godinama i nešto decidirano sada govoriti i špekulirati o tome, ne želim. Ja se mogu osobno odrediti o tome da sam za ili protiv, ali to u ovome trenutku zaista nikome nije bitno.
Prijedlog IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije u javnoj je raspravi do 23. travnja, a možete ga vidjeti – kao i studiju utjecaja na okoliš – na internetskim stranicama Koprivničko-križevačke županije.
Što Studija kaže o hidroelektranama
Moguća posljedica izgradnje hidroelektrana je narušavanje ekološke cjelovitosti uslijed uništavanja dijelova prirodnih tokova i posljedične promjene u kvaliteti i zastupljenosti pojedinih stanišnih tipova prekrivanjem područja prirodnih staništa velikim akumulacijama te skretanjem voda iz prirodnih korita. Predmetno područje predstavlja jedini veći očuvani kompleks riječnih staništa sa šljunkovitim otocima i sprudovima u Hrvatskoj. Rijeka se na više mjesta grana na više aktivnih rukavaca, te postoji cijeli niz mrtvih ili povremeno aktivnih rukavaca, bara, šljunčara i manjih vodotoka. Prisutne su šume hrasta lužnjaka, te cijeli niz vrbovo-topolovih riječnih šuma i šikara prošaranih livadama i poljodjelskim površinama). Moguće su promjene u dinamici sedimenta kao i kemijske i fizikalne promjene vode (npr. količina otopljenog kisika, temperatura, onečišćenje), te promjene hidrološkog režima.
Hidroelektrane zbog svog načina rada uzrokuju i dnevne oscilacije vodostaja. Promjene dnevnih amplituda vodostaja osjećaju se daleko u nizvodnom dijelu toka. Naglo ispuštanje velike količine vode (bujični valovi i nagli porasti vodostaja) uzrokuje stres kod organizama koji žive na području utjecaja te uzrokuje promjene u uvjetima i kvaliteti staništa. Ovakvim zahvatom može doći do promjena u režimu plavljenja kopnenih i aluvijalnih staništa (npr. poplavnih močvara, travnjaka), a promjene u sezonskim poplavnim ciklusima mogu utjecati na staništa poput povremenih lokvi i mrtvica te posljedično na vrste koje obitavaju na takvim staništima. Nedovoljan protok vode u koritu za posljedicu može imati pregrijavanje vode i nedostatak kisika što utječe na ekološke različitih vrsta.
Izravan utjecaj na vrste predstavljaju migracijske barijere a moguće su i ozljede te stradavanje jedinki tijekom prolaska kroz turbine. Bujični valovi i nagli porasti vodostaja (engl. hydropeaking) utječu na kvalitativnu i kvantitativnu strukturu ihtiofaune i samih populacija. Duboko usječeni drenažni kanali hidrocentrala mogu imati značajni utjecaj na otjecanje podzemnih voda i regionalno snižavanje vodne plohe, a zaustavljanja nanosa na branama zajedno s drugim čimbenicima doprinosi erozivom spuštanja dna korita te snižavanju razina površinskih i podzemnih voda s pratećim štetnim učincima poput sušenja šuma i presušivanja manjih odvojenih jezera i mrtvica. Utvrđivanje obala smanjuje bočnu eroziju unutar sliva te također u konačnici dovodi do smanjenja količina sedimenta koji rijeka prenosi. Procesi snižavanja površinskih voda kao posljedicu imaju i snižavanje razina podzemnih voda u zaobalju s izrazito negativnim posljedicama sa stanovišta zaštite prirode. Dolazi do sušenja manjih močvarnih staništa te šuma. Ovaj antropogeni proces superponira se na snižene količine padalina s negativnim utjecajem na nizinske šume uz Dravu, a posebice na šumu Repaš i druga vlažna staništa Podravine.
Procjenjuje se da su prilikom izgradnje brana i stvaranja hidroakumulacija mogući su višestruki i značajni utjecaji na ciljne vrste riba.
