Snimio Marko Posavec.
Piškornica ne ugrožava potok Gliboki ni vodocrpilište Ivanščak, ali nekontrolirano odlaganje otpada prije sanacije odlagališta koja je počela 2005. godine stvorilo je ‘oblak onečišćenja’ u podzemlju. Rezultati su to Studije ocjene stanja voda i tla koju je po narudžbi Piškornice – sanacijskog odlagališta provela tvrtka Eko Invest, a predstavljeni su na jučerašnjoj konferenciji za medije u Koprivnici.

Riječ je o kompleksnom istraživanju koje se provodilo u nekoliko faza tijekom više godina i prema kojemu je spomenuti oblak onečišćenja nastao ispod samog odlagališta zbog načina na koji se otpad odlagao sve do 2005. godine, kada je započeta sanacija odlagališta Piškornica. Štetne su se tvari tada cijedile kroz tlo jer nisu postojale nikakve brtve niti drenaže, tim više što je pri iskopu jaraka uklonjen gornji vodonepropusni sloj gline.

Stanje podzemnih voda od sanacije se značajno promijenilo u pozitivnom smjeru, pokazali su rezultati studije.

– Sukus kreiranja tog zagađenja, odnosno bolje rečeno onečišćenja, nastao je do 2005. godine. Do tog perioda događalo se gro unosa s odlagališta u podzemlje – procjeđivanjem, infiltracijom, perkulacijom i svim ostalim procesima. Nakon 2005. godine dolazi do smanjenja – pojasnio je prof. Roko Andričević, inače bivši pomoćnik ministra znanosti, koji je ovaj proces usporedio s tintom koja se polako razgrađuje u vodi.

Taj se “oblak” počeo kretati nizvodno u smjeru jugoistoka, a uz to se i raspršuje odnosno razrjeđuje. Upravo zbog toga ne postoji veliki rizik od onečišćenja vodocrpilišta Ivanščak i potoka Gliboki. Štoviše, studija je zaključila da odlagalište otpada ne utječe na zamjetan način na kakvoću površinske vode potoka Gliboki, a i Ivanščak je izvan dohvata tog onečišćenja.

– Trenutno nema apsolutno nikakve indikacije da crpilište ima ikakve veze s tim oblakom zagađenja. Pogotovo pod ovom količinom crpljenja kakva je trenutna na Ivanščaku. Po mojoj procjeni i na temelju mog iskustva te s obzirom na vrlo mali pad koji podzemne vode imaju, to onečišćenje nikad neće doći ni do Drave. Prije će se razrijediti – dodao je prof. Andričević.

Što se tiče same sanacije odlagališta, u posljednjih 13 godina sanirane su plohe 1, 2 i 3, a otpad se od lani odlaže na plohu 4 na sanitaran način. Međutim, oko 100 tisuća kubičnih metara otpada ostalo je nesanirano, izvan granica današnjeg odlagališta, i nalazi se uz južnu ogradu sadašnje Piškornice. Taj je otpad potrebno što hitnije sanirati, stoji u rezultatima studije.

Općenito, sanacija odlagališta poboljšala je stanje podzemnih voda i one danas nisu ugrožene. Također, “oblak” onečišćenja nastalog prije sanacije ne prijeti ni vodocrpilištu Ivanščak, osim ako se u budućnosti značajno ne poveća njegov kapacitet. Stoga autori studije predlažu dodatna mjerenja i postavljanje novih piezometara kako bi se preciznije moglo pratiti kretanje nastalog onečišćenja.

Studiju u cijelosti možete pročitati na ovoj poveznici (PDF dokument).