Jubilarni 25. po redu Međunarodni festival književnosti Galovićeva jesen počinje danas u Koprivnici. Čast da ga otvori pripala je akademiku Dragutinu Feletaru koji će u Galeriji Mijo Kovačić na Zrinskom trgu od 19 sati predstaviti izbor svojih kajkavskih pjesama.
Zbirka “Zebrani versi – Drage popevke zmetane na kup” donosi presjek pjesničkog stvaralaštva Dragutina Feletara. Iako se primarno bavi geografijom i historiografijom, taj akademik, umirovljeni sveučilišni profesor, izdavač, urednik i publicist ostavio je značajan trag i u poeziji. Naime, vjerojatno kao dio fascinacije knjigama, odnosno pisanim tekstom svih vrsta (znanstvenim, popularnim, publicističkim), Feletar se u ranoj fazi svojeg stvaralačkog puta upustio i u taj najprisniji, najintenzivniji odnos s riječima, ali i sa samim sobom. Tako je osim knjige putopisnih tekstova, sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća objavio i nekoliko zbirki pjesama, uglavnom pisanih zavičajnim mu, donjodubravskim kajkavskim idiomom.
To Feletarovo kajkavsko pjesništvo, sada prvi puta u cijelosti svojim najboljim dijelovima predstavljeno u ovoj knjizi, čemu je pridodano i nekoliko do danas neobjavljenih pjesama, ostaje prije svega kao svjedočanstvo njegove privrženosti međimurskom i podravskom zavičaju, ali i kao odslik pojedinih njegovih osobnih preokupacija i razmišljanja, poput onih o prolaznosti i smrti, koje nigdje drugdje nije htio, a možda niti mogao, izraziti nego upravo kroz stihove, otkrivši nam tako i tu stranu svoje iznimne stvaralačke i kreativne osobnosti.
Pjesme su svrstane u sedam poglavlja: Kmični versi, Misleči versi, Osamljeni versi, Versi kre Drave i Mure, Posvečeni versi, Versi v prozi i Gavalerski versi.
O knjizi će govoriti urednica prof. Petra Somek, književnik Marko Gregur, pisac pogovora dr. sc. Mario Kolar i sam autor, a pjesme će čitati glumac Vid Balog.
Nakladnici su Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i Izdavačka kuća “Meridijani”, a knjigu je ilustrirao akademski slikar Danilo Dučak.
Štiri nerodi
Nerodi štiri
Kak štiri device
Njišo se na
Vetro
Strah
V dušo se vupira
Černijo se v noči
Senca njim je na meseco
Nerodi štiri
Na grobijo
(1970.)
______________
nerodi – jablani; štiri – četiri; device – djevice; černijo – crne se; vupira – upire; senca – sjena; grobije – groblje
V tuđini pred smert
Misel z togom zeprana
Cajti kaj pobegli so k jado
Kaštiga se vleče pospana
Možđeni ravni v pado
I tam gdi listek pišem
(Zapraf, bormeš komu)
Ar zazresna ja to dišem
Ar za zresna ne znam k domu
Čemer komu leti zapraf
Vre ne bom videl nigdar
Vre nigdar ne bom zdraf
Domače hiže dragi dar
Postelja črna kak der živa bila
Prenesla me nazaj doma
Sa toga ovoga sveta se slila
Na plječa betežnoga roma
Joči potprte z daljino
Temjan črni hepciga misel
Kraji domači bežijo v milino
Ar grobek ovdi itak mi bo kisel
(1970.)
______________
smert – smrt: z togom – s tugom; zepran – opran; kaštiga – kazna, pokora; možđeni – mozak, možđane vijuge; zapraf – zapravo: bormeš – bogme; zazresna – uistinu: ar – ali; vre – već; hiža – kuća; sa – sva; toga – tuga; betežen – bolestan; rom – romar, vjernik; joči – oči; potrte – polupane; temjan – tamjan; hepciga – uništi, polupa; bežati – bježati; itak – ipak
Misel na križanjo
Črni oblak v Krčo
Restopil se nad Bistrecom
Starec v gajo spi
Dok z jočmi dragam polje
Tam se do Drave
Istina v meni vri
Senjal sem tebe v Senjaro
Črna zemlja z grobija
Česal ftiče v Krogo
Žoto Muro plaval
Kam zapraf iti treja
Nit’ starec ne mogel reč’
Morti živet’ samo za njo
Misel na križanjo
(1974.)
______________
črni – crn; restopil – rastopio; z jočmi – s očima; grobije – groblje; česal – česao; ftič – ptica; zapraf – zapravo; iti – ići; treja – treba; ne mogel – nije mogao; morti – možda; misel – misao; križanje – raskrižje
I verti se svet
Ringlšpil!
Cafute kervave, bređe device
Kosmati kristoši, đunđi, konjeki
Sladoledači, namigavači, ostanjki obrazov
Ringlšpil!
Kokodači, podvodači, kilavi zabavljači
Nerodi na grobijo
Bez faljinge je ništo ne
Ringlšpil!
Gorijo golubice bez ljubavi
Klataruši, pojeduši, hlaparuši
Dekle hote f krej
Ringlšpil!
Smert se njiše i pelja
Ijujuče, kokodače pogrbačke
Dečki z parme vun
Ringlšpil!
Fkanilo me življenje
Tiraj, tiraj još pajdaš
Ringlšpil!
I verti se celi svet
(1974.)
______________
verti – vrti; bređe – u drugom stanju; kilav – uškopljen: nerod – jablan; faljinga – pogreška, mana; dekla – djevojka; f kraj – u kraj; pelja – vozi; parma – štagalj; tiraj – tjeraj
Kmične vure
Nutarnji glas
Vudira čez se globline
Žmefko je življenje
Kapure so potrte
Gdo bo kormanil na drugo stran
Kmične vure
Žurijo se v pesem ovu
Cangeri režejo črno noć
Mikula Pavić pije čašo zadnjo
Misel pozabila je se
Foringaš čerleni z konji
Nemre ziti vun
Čovek mora biti sam
Gda mo je teško
I kostanj žalobnog Frana
Posečen je več
Kmične vure
Žurijo se v pesem ovu
Plječa so preslaba
Za se forgove življenja
Berburi proklèta vura
K skrajnjem jognju me noseč
(1982.)
______________
kmično – zacrnjeno, tamno; vudira – lupa, udara; čez – kroz; žmefko – teško; kapura – pristupna brv, put do splavi; potrto – polupano; kermaniti – upravljati (skelom, brodom); cageri – kazaljke; foringaš – voditelj zaprežnih kola, vozač; črleni – crveni; nemre – ne može; ziti – izaći van; forgov – vir na vodi; jogenj – vatra
Misel mi vmira
Vura se pomalji vupira
Vu vreme kaj breme
Joči mi potboči
Misel mi vmira
Zežge me saki bat
Samoča mi je brat
I tebe prijatelj zabil sem
Na hmiranje mislim v jesen
Nedelja bo bez mene
Smejal se bom v petek
Drava rivlje žmefke kamene
Nema mira niti v svetek
Vura se pomalji vupira
Vu vreme kaj breme
Joči mi potboči
Misel mi vmira
(1970.)
______________
vmira – umire; vura – sat, ura; pomalji – polako; joči – oči; zežgati – spaliti; zabil – pozabio; hmiranje – umiranje; rivlje – gura; žmefko – teško
Mužika ravni
Kak šteči maček nagnol se
Nad orehnjačo vročo
A voda zvira pri starimami
Slavenski prebira
Po tipkami domači
Žganec popevle dekanovski
Vratišinski, dobravski
Berbure viri dravski
I cug kotoripski hušče
Po taktu ravni
Konji galoperajo na konjaro
Vrtanji vuzmeni na glavi kanasa
Grlica se z gnjezda glasa
Fljetna steza na grobije pelja
Svetli i temni mol teče široko
Kušlec ravni, spomen davni
Nad orehnjačom vročom
Draga mužika ravni
(1978.)
______________
šteči – gladan, koji traži hranu; starimama – baka; cug – vlak; hušče – trubi, javlja se; konjara – livada za ispašu konja; vrtanj vuzmeni – uskršnji kolač; fljetna – brza, ubrzana; grobije – groblje
Kuljko ljet
Kuljko ljet treba
Gledeti bistrino zdencov
Bežati v mir lugov
Klječati na zlatnom pesku
Kuljko soz preplakati
Hudih reči posljušati
Tancati tanec tuđi
Kuljko ljet bez ljubavi biti
Dok pak ne dojdemo
V staro našo hižo
(1970.)
______________
kuljko – koliko; zdenci – bunari; bežati – bježati; tancati – plesati; hiža – kuća, dom
Biti srečen, kaj je to
Maloj Petri
Biti srečen
Kaj je to
Morti oditi
Od sega
Pobeči z svojega
Grunta
Biti srečen
Kaj je to
Morti zrušiti
Senje z škednja
Vudriti življenje
Po plječi
Biti srečen
Kaj je to
Morti zmišljuvati se
Na ljubav prvu
A se drugo
Hititi f krej
Biti srečen
Kaj je, zapraf, to
To ništo mi ni
Mogel reč
I taj išče
Sreču iščem
Po belom svetu hodeč
(1975.)
______________
morti – možda; f krej – u kraj, odbaciti; išče – još; iščem – tražim, vudriti – udariti
Verige
Milivoju Slavičeku
Tak od doma do tvornice
I novine v žepu
I kava
Hlad Križančije
Koja reč z prijatelji
Tak od doma do tvornice
I Šoderica
Moka domača v polju
I deca
Diši seno na škednjo
Tak od doma do tvorncie
Peče nekaj v požirako
Nalukava se v dušo
Nerodi na grobijo
I smert
Tak od doma do tvornice
„I opet zabavna glazba“
Rekel bi Slaviček
Vražji fakin
A v loncu grah
Tak od doma do tvornice
Velim, i novine v žepo
I radio, drugi program
Verige, verige kervave
Verige, medvene verige
Tak od doma do tvornice
(1979.)
______________
seno – sijeno; škedenj – štagalj; požirak – jednjak; nerodi – jablanovi; grobije – groblje
Akademik Dragutin Feletar (Veliki Otok kod Legrada, 1941.) umirovljeni je sveučilišni profesor, geograf i povjesničar, publicist, urednik i izdavač, kulturni i društveni djelatnik. Radni vijek proveo je uglavnom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojem je bio i dekan. Kao (su)autor objavio je sedamdesetak stručnih knjiga iz područja geografije i demografije te ekonomske i kulturne povijesti te gotovo nepregledan broj članaka u Hrvatskoj i inozemstvu. Utemeljitelj je brojnih kulturnih, znanstvenih, izdavačkih i drugih projekata, prije svega u Međimurju i Podravini. Pokretao je i uređivao brojne stručne i znanstvene časopise, a danas je glavni urednik časopisa Rad HAZU te Podravina i Meridijani. Utemeljitelj je i glavni urednik u izdavačkoj kući Meridijani. Dobitnik je najprestižnijih nacionalnih nagrada za znanstveni i stručni rad, a nagrađivan je i u inozemstvu. Kajkavske pjesme objavljivao je uglavnom u mladenačkoj i srednjoj dobi.
