U organizaciji Večernjeg lista i Podravke, u Koprivnici je u utorak održana konferencija ‘Hrvatska kakvu trebamo – Porezna reforma – pogled iz perspektive gospodarstva’, na kojoj su predstavnici nacionalne vlasti, gospodarstvenici, ekonomski i financijski stručnjaci govorili o mjerama porezne reforme i rješenjima koja mogu doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju, zapošljavanju i poboljšanju standarda hrvatskih građana.
– Trebamo Hrvatsku koja će biti demografski prosperitetna, okrenuta izvozu i globalno konkurentna. Sve zajedno nas zaokuplja demografija, a uz to je vezano gospodarstvo i gospodarski rast. Ključ razvoja je sretan i zadovoljan zaposlenik. Stoga smo u Podravki s našim sindikatima dogovorili da će Podravka u idućoj godini investirati novih 30 milijuna kuna za poboljšanje standarda zaposlenika. Cilj kojem trebamo težiti, zajedno s Vladom i jedinicama lokalne samouprave jest da sadašnja prosječna plaća za tri godine bude minimalna plaća u Hrvatskoj. Također, moramo se više okrenuti izvozu. U Podravki težimo povećanju prihoda od izvoza te da u naše proizvode ugradimo što više domaće komponente kako bi i na taj način doprinijeli gospodarskom rastu – istaknuo je u uvodu predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar.
Ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić u uvodnom izlaganju je istaknuo kako je nužna cjelovita porezna reforma koja je započela krajem 2016. godine. Istaknuo je kako su važna tri iskoraka u poreznom sustavu: da bude prohodniji, predvidljiviji te dosljedan. – Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan i jednostavan porezni sustav te socijalno pravedniji, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća sigurnost za porezne obveznike – rekao je Marić. Naglasio je kako očekivano porezno rasterećenje u razdoblju provođenja porezne reforme za 2017. – 2019. iznosi 6,3 milijarde kuna u tri godine te istaknuo da porezni sustav bez gospodarskog rasta ne može sam osigurati rast standarda.
Član Uprave Podravke za financije Davor Doko istaknuo je sve pozitivne efekte dosadašnje porezne i fiskalne politike među kojima je značajno smanjenje proračunskog deficita te činjenica da smo u 2017. po prvi puta imali proračunski suficit od 0,8 posto. Naglasio je kako je smanjenje udjela duga opće države važan pokazatelj za domaće i strane investitore, jer su kamatne stope za zaduživanje manje. Jeftinije zaduživanje države odražava se na gospodarstvo, a pad kamatnih stopa najveći je uspjeh porezne i fiskalne politike.
Uz pad kamatnih stopa, među pozitivnim efektima istaknuo je i porast indeksa povjerenja potrošača, povećanje realnog prometa od prodaje na malo, povećanje realne stope rasta BDP-a te smanjenje nezaposlenosti. No glavni problem, naglasio je, su negativni migracijskih trendovi, odnosno dugoročni gubitak vjernih klijenata koji vjeruju brandu i proizvodu, gubljenje i sve teže pronalaženje radne snage. Predstavio je nekoliko prijedloga Podravke vezano uz daljnje porezno rasterećenje; smanjenje niže stope poreza na dohodak s 24% na 14%, neoporezivanje naknada za smještaj preseljenih radnika, neoporezivanje dodatka za prehranu radnika te snižavanje poreznog opterećenja dodjele dionica zaposlenicima. Zaključio je kako će Podravka svako smanjenje davanja prema državi uložiti u povećanje primanja svojih radnika.
– U odnosu na razvijenost gospodarstva, Hrvatska ima relativno visoko porezno opterećenje. Hrvatska je, kada govorimo o EU, prvak u oporezivanju potrošnje, a na začelju u oporezivanju kapitala. Među propuštenim prilikama su oporezivanje kapitala, prije svega dohodaka od kapitala te veći prihodi od poreza na imovinu. Od ovih poreza Hrvatska ubire 4,5 milijarde kuna što je samo nešto malo više od 1 posto BDP-a – istaknuo je Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U okruglom stolu na kojem su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar financija Zdravko Marić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, predsjednik Uprave križevačkog Radnika Mirko Habijanec te vlasnik koncerna Sunce Jako Andabak, iz perspektive poslodavaca čuli su se prijedlozi mjera koje mogu pomoći daljnjem razvoju gospodarstva i rastu zaposlenosti, među kojima su rješavanje parafiskalnih nameta, racionalizacija u javnoj nabavi, izmjene Zakona o radu, reguliranje kolektivnih ugovora i kolektivnog pregovaranja prije svega u intenzivnim djelatnostima, pravedniji porezni sustav, poticanje strukovnih djelatnosti kako bi mladi i u tim djelatnostima vidjeli perspektivu u budućnosti te drugi.
– Odgovornost je Vlade da pronađe najbolja rješenja i stvara prostore za daljnja rasterećenja. Mi nismo čekali zadnju godinu mandata, već smo u prvoj godini započeli mjere porezne reforme kako bi dugoročno imali pozitivne efekte. Tako smo smanjili i porez na dobit, a porezni prihodi porasli su 17 posto. Manje je ujedno i više, a smanjenjem poreznog tereta širi se porezna baza. Hrvatska je na stopi rasta od 3 posto, a s time ne smijemo i nećemo biti zadovoljni te moramo stremiti većem rastu – istaknuo je ministar Marić.
– Sad je vrijeme, kada imamo rast gospodarstva, da rješavamo fundamentalne probleme poput parafiskalnih nameta. Poslodavci će odraditi svoj dio posla, a država mora pomoći kroz strateški plan kako riješiti probleme koji utječu na rashode jer kada riješimo nepotrebne troškove koji opterećuju poslodavce i građane doći ćemo do željenog rasta od 5 posto, ali i privući investitore – rekao je Davor Majetić iz HUP-a.
– Imamo 786 tisuća radnika koji imaju niske plaće pa ne plaćaju porez na dohodak. Moramo njih prebaciti u stopu da plaćaju porez na dohodak, a država će učiniti svoj dio i pomoći koliko može. Kad govorimo o poljoprivredi prva porezna mjera od 1.1.2017., diferencirana stopa PDV-a na živežne namirnice, ide na ruku domaćim poljoprivrednicima i donosi korist od veće prodaje svježeg mesa, ribe, voća, povrća i jaja, a očekujemo i pad cijena u trgovačkim lancima – istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Govoreći o sinergiji prehrambene industrije i primarne proizvodnje, Marin Pucar je naglasio kako se Podravka opredijelila za izvoz te u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede započela projekte vezano uz povećanje udjela domaće sirovinske osnove u svojima proizvodima koji dominanto idu na izvozna tržišta. Istaknuo je kako bilance pojedinih sirovinskih osnova pokazuju da Podravka ne može zadovoljiti svoje potrebe na domaćem tržištu te je stoga nužno njegovati kult rada kako bi se u ruralnim područjima poticalo ljude da se bave poljoprivredom i da od nje dobro žive. Također, zaključio je kako su za gospodarski rast potrebne investicije te najavio kako će i Podravka povećati fond investicija kako bi se modernizirala i bila konkurentna na inozemnom tržištu.
