Skupština Koprivničko-križevačke županije većinom je glasova usvojila izvješće o lanjskom radu trgovačkog društva Piškornica.
Obrazlažući dokument, predsjednik Uprave Piškornice Mladen Ružman predstavnicima podravsko-prigorskih žitelja rekao je da je Piškornica pozitivno poslovala. Istakao je da se intenzivno radi na izmjeni tehnologije koja će biti primijenjena u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, a što će u potpunosti biti financirano europskim novcem.
Kad je pak riječ o tvrtkama-kćerima, Ružman je istakao da Piškornica Sanacije u prošloj godini nije imala poslovnih aktivnosti, dok je Sanacijsko odlagalište iskazalo znatno manju dobit od one u 2016. godini te iznosi oko 760.000 kuna. Uprava je, kaže Ružman, izvršila i obveze koje su joj naložili vlasnici:
– Želim reći da smo u pogledu statusnih promjena izvršili sve ono što je, čak i na ranijim sjednicama ove Skupštine, bilo traženo, a tako se izjasnila i interna revizija. Uspostavili smo sve organe društva u svim društvima. Dakle, u Piškornici Sanacijskom odlagalištu imamo novi Nadzorni odbor, a od 3. rujna imamo i novog direktora – Marijana Blažoka. Ja sam istovremeno razriješen te časne dužnosti koju sam obnašao od svog imenovanja, od lanjskog studenog.
Izvješćem je više nego zadovoljan Marko Fucak iz oporbenog SDP-a. No, primijetio je da se godinu dana nije ulagalo u sanaciju brda smeća na Piškornici koje bi se, prema njegovim saznanjima, moglo i povećati:
– Ne znam je li ovdje nekome baš u potpunosti stalo do zaštite okoliša, zaštite podzemnih voda, zraka i tla, flore i faune, područja oko Koprivničkog Ivanca pa i šire, normalno i zdravlja ljudi. Smetlarski lobi je prejak i očito bi svatko htio “ušećeriti svoj dio kolača”. Agonija će se očito produžiti sve dok EU ne naplati penale i ne naredi da se Piškornica sanira i dovede u zadovoljavajuće stanje.
Laburist Siniša Kavgić primijetio je da u izvješću nema lanjskih afera, vezanih uz bivšeg direktora Mladena Jozinovića koji si je isplatio milijunski bonus, te nije dobio razrješnicu. Zanima ga je li ga skupština društva prijavila zbog zlouporabe službenog položaja i ovlasti i je li bivši direktor prijavljen zbog kaznenog djela onečišćenja okoliša, do kojega je, smatra Kavgić, došlo tijekom požara na odlagalištu otpada:
– Pratio sam press konferencije nove uprave društva. Zanima me kada će biti poduzete mjere koje su najavljivane; zanimaju me konkretni rokovi. Pročitao sam nalaze onečišćenja procjednih voda i znam da oni ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o otpadnim vodama. Kada ćete uskladiti vrijednosti s Pravilnikom? Možete reći da te vode trenutno ne ugrožavaju podzemne vode i potok Gliboki. No, pitam vas: u slučaju nekog incidenta poput požara za čije su gašenje potrebne velike količine vode ili nevremena s velikim oborinama, čak i potrese – mogu li te trenutno kontaminirane vode ući u podzemne vode i onečistiti prirodnu vodu? Mislim da smo svi mi žitelji Podravine bili previše tolerantni na spoj privatne gramzivosti i javne štete. Smatram da je vaš zadatak današnje smetlište ponovo dovesti u red usklađenog odlagališta. Pritom cijena ne smije biti glavni faktor već se svi moramo voditi brigom za okoliš i zdravlje naših sugrađana.
Kavgić smatra i da bi zbog stanja u Piškornici predsjednici Nadzornog odbora i Skupštine iz moralnih razloga trebali ponuditi ostavku.
U raspravu se uključio i nezavisni Željko Lacković. On je, kaže, zadovoljan izvješćem Ružmanove uprave, no upozorio ga je da će imati težak put u ostvarenju i vođenju projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica. Pojasnio je i zašto:
– Mi iz kluba nezavisnih smatramo da o pitanju projekta RCGO-a Piškornica trebaju na referendumu odlučiti svi građani Koprivničko-križevačke županije. Mi smo do sada skupili 13 potpisa, dakle nedostaje nam još samo jedan potpis koji nam mogu dati kolege iz SDP-a. Taj će potpis biti dovoljan da se na dnevnom redu sjednice Županijske skupštine nađe odluka o raspisivanju referenduma.
Nezavisni smatraju da su umjesto odlagališta otpada mogli imati terme u Lunjkovcu, a odlagalište je moglo biti na jednoj od lokacija u susjednim županijama u kojima već imaju uspješne terme. Umjesto toga, kaže Lacković:
– Našli oni bedake i uvalili nam Regionalni centar i stavili ga na najveći bazen najkvalitetnije pitke vode u Europi. Ne znam koji su to bili interesi koji su RCGO od četiri županije doveli upravo u našu.
Nezavisni će, kaže Lacković, dati punu potporu upravi Piškornice da drži pod kontrolom ogromno brdo smeća koje nema nikakve veze s Regionalnim centrom i gospodarenjem otpadom, a kolege iz SDP-a je pozvao da im daju četrnaesti potpis:
– Tako ćemo prisiliti predsjednika Skupštine da u roku od 30 dana na dnevni red sljedeće sjednice stavi raspravu o donošenju odluke o raspisivanju referenduma je li u interesu naših građana da u našoj županiji na bazenu najkvalitetnije pitke vode imamo RCGO Piškornicu. Vjerojatno postoje kvalitetnije lokacije, jedino ako me netko ne uvjeri da postoje razlozi kojima smo profitirali što smo dobili čast da nam pripadne ovaj centar.
Hoće li SDP-ovci dati Lackoviću potreban 14. potpis trebao bi odlučiti Županijski odbor stranke, ukoliko se okupi kvorum. Prošli ga tjedan, doznajemo, nije bilo. No, do tada možete pročitati što je vijećnicima Fucaku, Kavgiću i Lackoviću odgovorio predsjednik Uprave Piškornice Mladen Ružman:
– Ja osobno i moji kolege možda smo najveći ekolozi, koliko god vam to možda zvučalo neprihvatljivo. Mi svaki dan radimo ono što je okolišna dozvola propisala. Tijekom proteklih osam mjeseci imali smo šest ili sedam združenih inspekcijskih nadzora. Svaki mjesec stižu nove anonimne prijave. Svaki put primimo inspekcije iz ove županije ili iz Zagreba, iz Ministarstva zaštite okoliša. Ni jedan njihov nalaz nije pokazao da smo mi izvan vrijednosti koje su štetne po okoliš. Kataklizma poput potresa jačine 8, 10 ili 12 po Richteru je situacija za koju ja ne mogu reći što će uzrokovati. Hoćemo li mi tada sjediti u ovoj vijećnici ili nećemo?
Ružman kaže da procjedne vode jesu najveća opasnost, ali tvrtka Piškornica ih je zbrinula, i u nekakvim normalnim uvjetima opasnost od njih ne prijeti. Štoviše, kaže Ružman:
– Mi smo ove godine za gotovo dvije trećine uspjeli smanjiti količinu procjednih voda, upravo recirkulacijom i činjenicom da je bilo sušno razdoblje, povoljno vrijeme za isparavanje te vode koja sa sobom nosi niz rizika.
Kad je pak riječ o formalno-financijskim tokovima, Ružman kaže da Uprava mora raditi ono što joj osnivači preko Nadzornog odbora i Skupštine nalože. A kad su u pitanju odnosi prema bivšem direktoru, podsjetio je na to da je zajedno s kolegama potpisao izjavu o tajnosti te o detaljima istrage ne smije govoriti. A na Kavgićevo pitanje kamo ćemo mi Podravci s otpadom, Ružman je sumirao što je primijetio tijekom osam mjeseci koliko obnaša dužnost direktora Piškornice:
– Imam osjećaj da su na području moje Podravine i mog Prigorja ljudi odgovorni za izgradnju sustava gospodarenja otpadom – to su prvenstveno jedinice lokalne samouprave, možda u Piškornici našli zgodnu prigodu stvoriti dojam da će Piškornica riješiti sve – ili ništa, ako je ne bude. To nije točno. Općine i gradovi imaju obvezu izgraditi sustav. Piškornica je tek logičan nastavak toga da prihvati ostatni otpad iz primarne i sekundarne selekcije provedene u općinama i gradovima. Ako u Hrvatskoj bude donesena odluka o promjeni Plana gospodarenja otpadom – u kojemu je Piškornica dobila svoje mjesto, ako ova Županijska skupština ili drugi osnivači društva donesu drugu odluku, mi kao Uprava ćemo je ispoštovati jer nemamo druge. Ali, ostaje pitanje što tada. Izaći ću malo izvan okvira člana Uprave i volio bih da oni koji kažu da Piškornicu treba zatvoriti stave na stol barem tri lista papira i kažu što je alternativa. Tada smo odgovorni prema našim građanima. Ovako mi to zvuči malo neozbiljno.
I na kraju, Ružman je sumirao:
– Imali smo šest ili sedam združenih inspekcijskih nadzora i ni jedan nije potvrdio stanje koje bi uvjetovalo zatvaranje ili kažnjavanje odgovorne osobe u tom društvu ili pravne osobe, dakle Piškornice – Sanacijskog odlagališta. I kao što znate, ove godine nije bilo incidenata, nije bilo požara. To je, mislim, najviše što mi možemo napraviti. A sve strateške odluke u rukama su Vlade Republike Hrvatske kroz Plan gospodarenja otpadom, i naravno županijskih skupština, županija i župana osnivača ovog društva – zaključio je Ružman.
