Poplava koju je u koprivničkoj Ulici hrvatske državnosti uzrokovala prošlotjedna kiša bila je povod nezavisnom gradskom vijećniku Antoniju Grgiću da istakne svoje primjedbe o rekonstrukciji te ulice.
Primijetio je da se ulica pretvorila u rijeku, a do toga, smatra, ne bi došlo da su odgovorni drugačije pristupili pripremi rekonstrukcije:
– Svi znamo da je ta ulica trebala biti argument za izbore i upravo se radi izbora forsirala. Stručne službe su odradile sve što je u njihovoj moći da to stvarno izvrsno izvedu, međutim politička odluka da se to forsira pod svaku cijenu prije izbora je bila vrlo loša. Htjeli bismo da se upravo to prekine u ovom gradu: da se stvari ne planiraju od izbora do izbora, u periodu od svake četiri godine te da se ne planiraju na način da su neki stranački, partikularni politički interesi viši od gradskih interesa.
Grgić je upozorio da je urbanizam komplicirani mehanizam koji se mora stalno planirati i unapređivati, osobito kad je riječ o strateškom planiranju. Smatra da je rekonstrukcija Ulice hrvatske državnosti čisti primjer povučenih poteza mimo reda. Naime, prvo je trebalo donijeti Detaljni plan uređenja Zone centralnih funkcija, što je upravo u tijeku, a tek potom, u skladu s tim dokumentom, pokrenuti i konkretnu rekonstrukciju te ulice.
A Marijan Špoljar, povjesničar umjetnosti s Grgićeve nezavisne liste, smatra da je rekonstrukcija cestarski savršeno izvedena, no ulici nedostaje onog građanskog štiha dostojnog centra grada. Razlog tomu vidi u činjenici da nisu konzultirani prethodni prostorni planovi – onaj iz 1959. kojim se tražio novi centar grada, potom plan iz ’90-ih godina i jedna modifikacija koju je radio Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu. Na Upit Radio Drave je li sudjelovao u javnoj raspravi koja je prethodila rekonstrukciji, Špoljar je odgovorio negativno:
– Nisam jer sam mislio da je uključeno sve ono što je trebalo biti uključeno. Dakle, oni parametri koji su bili pretpostavka za izradu toga, ona dva ili tri plana koja su bila napravljena prije toga. Očekivao sam da će se oni koji rade na tome pozvati na te dokumente. Međutim, očito je – možda je bilo konzultirano, ali usvojeno u svakom slučaju nije bilo.
Grgić je podsjetio da je uređenje Ulice hrvatske državnosti zapravo završetak formiranja najnovijeg centra grada u kojemu su upravne zgrade, pa stoga taj dio grada i nosi naziv Zona centralnih funkcija.
