Nedjelja, 19. svibnja 2024.

BLAGDAN JE TIJELOVA Mons. Leonard Markač: Vjernici će u procesijama pjesmom, plesom i molitvom svjedočiti onome u što vjeruju

Obilježavamo blagdan Tijelova. Ovim velikim katoličkim blagdanom prisjećamo se posljednje večere koju je dan uoči svoje muke i smrti Isus održao sa svojim učenicima.

O značaju ovog blagdana Dravi.info je ispričao župnik koprivničke Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Močilama, monsinjor Leonard Markač:

– Blagdan Tijelova je blagdan euharistije. U našem svagdašnjem životu hranimo se hranom koja nam je potrebna za održavanje našeg bremenitog života, a prema Isusovoj riječi “Tko blaguje moje tijelo, ima život vječni”. Euharistija je hrana za našu dušu, to je izvor i vrhunac sveg kršćanskog života.

Vjernici tako na blagdan Tijelova u gotovo svim sredinama očituju svoju vjeru u prisutnost Isusa u euharistiji odnosno svetoj pričesti.

– Svi su ljudi pozvani od Boga i svi smo mi Božja djeca, a ovaj je blagdan prilika da se potaknu oni u kojima je možda zaspala čežnja za hranom vječnoga života. Upravo zbog toga vjernici na ovaj blagdan u procesijama pjesmom, plesom i molitvom svjedoče onome u što vjeruju.

U Koprivnici se tako danas održavaju dvije procesije, jedna prijepodne, a druga poslijepodne.

U 10 sati procesija će krenuti od Župe blaženog Alojzija Stepinca prema crkvi svetog Nikole, a završava kod crkve svetog Antuna Padovanskog.

A sedmu godinu za redom dvije susjedne župe – Močile i svetoga Leopolda organiziraju zajedničku procesiju. Današnja počinje u 17 sati kod župe u Močilama gdje će misu predvoditi sam monsinjor Markač.

Poslije mise, oko 18 sati procesija će krenuti put Župe Leopolda Mandića. Monsinjor Markač vjeruje da će, kao i dosad, sve trajati do oko 20 sati.

Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Isusove katolički je blagdan koji se slavi četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. To je uvijek deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Tijelovo je u katoličkoj crkvi svetkovina u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Počinje se slaviti u 13. stoljeću, a na cijelu rimokatoličku crkvu širi se u 14. stoljeću za što je zaslužan papa Ivan XXII.

zatvori