Snimio Marko Posavec.
Piškornica – Sanacijsko odlagalište, tvrtka-kćer Piškornice – Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, dobila je dozvolu za gospodarenje otpadom kojom je dozvoljeno odlaganje otpada na novoizgrađenoj četvrtoj plohi.

Dozvolu je 21. prosinca 2017. godine izdao Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije. Što dobivanje te dozvole konkretno znači, pojašnjava tvrtkin viši stručni suradnik za zaštitu okoliša Nikola Martinaga:

— To konkretno znači da Piškornica – Sanacijsko odlagalište može započeti odlagati otpad na ovoj četvrtoj kazeti za gospodarenje otpadom. Ta je kazeta izrađena prema svim pravilima struke i znači da odlagalište dalje može normalno funkcionirati. Znači, otpad dolazi na Odlagalište neopasnog komunalnog otpada Piškornica, sukladno dokumentaciji se zaprima i pregledava te se potom odlaže na četvrtu kazetu. Ta četvrta kazeta omogućava bolje sabijanje otpada, znači sigurnije odlaganje tog otpada i dodatno će pridonijeti zaštiti okoliša na odlagalištu.

Kad govorimo o četvrtoj kazeti, valja podsjetiti da je riječ o posljednjoj praznoj plohi za odlaganje otpada na Odlagalištu neopasnog komunalnog otpada Piškornica. Izgrađena je u prosincu 2016. godine i za nju je bilo potrebno ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom, koju izdaje resorno Ministarstvo zaštite okoliša i nadležni županijski Upravni odjel.

Prve tri kazete su popunjene gotovo do granica svojih maksimalnih kapaciteta. Stoga je otvaranje četvrte, pojašnjava mag. ing. Martinaga, više nego nužno. No to, kaže, ne znači da se povećava kapacitet odlagališta:

— Uređenje i korištenje četvrte kazete predviđeno je još glavnim projektom iz 2004. godine. Ta četvrta kazeta ima kapacitet oko 300.000 metara kubnih. Pojednostavljeno, preračunato u tone, to je oko 500.000 tona. Ali svaki dodatni kapacitet će se utvrđivati proračunom na osnovi geodetskih snimaka. Trenutno postoji dozvola na 419.500 tona. Taj će se kapacitet naknadnim postupcima prema Ministarstvu uskladiti s postojećim stanjem.

Martinaga dodatno pojašnjava da ovom dozvolom kapacitet odlagališta nije povećan u odnosu na Glavni projekt. Riječ je samo o usklađivanju postojećeg stanja koje omogućava da se otpad odlaže na trenutno još uvijek praznu plohu. Tim Glavnim projektom još je 2004. godine predviđen volumen odlagališta. Dakle, volumen i veličina odlagališta nisu mijenjani. Da će na Piškornici biti odlagana ovakva količina otpada, znalo se od trenutka usvajanja glavnog projekta. No, odlagalište predstavlja samo prijelaznu fazu za zbrinjavanje otpada do trenutka kad na Piškornici proradi Regionalni centar za gospodarenje otpadom, podsjeća Martinaga:

— Od samog početka kad je tvrtka Piškornica počela upravljati odlagalištem pored Koprivničkog Ivanca bilo je poznato koji je kapacitet odlagališta i koliko će otpada biti odloženo. Odlagalište će biti aktivno sve do uspostavljanja sustava gospodarenja otpadom kakav imaju sve europske zemlje. Kad proradi Regionalni centar za gospodarenje otpadom, trenutno odlagalište će se sanirati. To znači da će se zatvoriti, postavit će se svi brtveni slojevi da u odlagalište i okoliš ne mogu prodrijeti nikakve procjedne ili oborinske vode. Uz brtvene i vodonepropusne slojeve postavit će se i sustav otplinjavanja koji će na siguran način odvoditi metan iz odlagališta. Predviđeno je da odloženi otpad ostane tu, a zakonska nam je obveza nad takvim zatvorenim odlagalištem provoditi monitoring 30 godina nakon njegova zatvaranja. Za sad nije planirano obrađivati taj otpad, no to ne znači da planovi s vremenom neće biti promijenjeni.

Mag. ing. Nikola Martinaga ističe da u Piškornici uskoro očekuju poziv za aplikaciju projekta za povlačenje novca Europske unije kojim će biti financirana investicija Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica. Početak gradnje trebao bi uslijediti za oko godinu i pol dana, sama gradnja trajat će oko dvije godine, a potom slijedi jednogodišnji probni rad Centra.