U Šibeniku je u petak, 8. prosinca održan treći sastanak predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministara sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina, kojemu je, između ostalih, prisustvovao i župan Darko Koren, a domaćin je bila Šibensko-kninska županija odnosno njezin župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.
Premijer Plenković istaknuo je kako Republika Hrvatska po prvi put od ulaska u Europsku uniju ima priliku utjecati na kreiranje Kohezijske politike i novu financijsku perspektivu koja čeka Europu nakon 2020. godine, a samim time i snažnije promicati interese svojih građana. Obzirom na to da jedinice lokalne i regionalne samouprave najbolje poznaju potrebe na terenu, Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija u studenom je donio odluku o pokretanju inicijative za snažnijim uključivanjem županija u procese planiranja Kohezijske politike EU nakon 2020. godine, čije je ciljeve predsjednik Pauk predstavio premijeru i ministrima.
Prvi korak je intenziviranje odnosa s poljskim regijama koje su ulazak u EU dočekale spremne, uključujući svoje regije u programiranje operativnih programa zbog čega su u deset godina Poljaci povukli preko 82 milijarde eura. Premijer Plenković istaknuo je kako je Vlada RH u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave projektom Slavonija, Baranja i Srijem već pokrenula procese smanjivanja nejednakosti u Hrvatskoj, a napori uloženi u učinkovitije korištenje prednosti članstva i korištenje bespovratnih sredstava EU dovest će do formiranja gospodarski snažnih i konkurentnih europskih regija.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić zatim je okupljenima predstavila aktivnosti Ministarstva usmjerene jačanju suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u području zaštite potrošača i poticanja poduzetništva bespovratnim sredstvima, dok je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio mjere ruralnog razvoja, mjere iz fonda za pomorstvo i ribarstvo, izgradnju ribarskih luka, ali i reformske zakone u poljoprivredi: Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i Zakon o poljoprivredi.
U raspravu o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu uključio se i župan Koren, predloživši novi omjer raspodjele sredstava i to 65% u korist proračuna jedinica lokalne samouprave, 5% u korist državnog proračuna i 30% u korist proračuna Županije, obzirom da Zakon u cijelosti prenosi procedure raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u nadležnost jedinica lokalne samouprave i Županije te napušta centraliziranu funkciju u upravljanju i raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem po ranijem Zakonu kod Agencije za poljoprivredno zemljište, osim nadležnosti iz članka 85. koji se financiraju iz državnog proračuna. Župan je pohvalio inicijativu decentralizacije koja govori u prilog tome da će se zemljištem najbolje upravljati lokalno, na čemu i temelji prijedlog o novoj raspodjeli sredstava.
– Sredstva ostvarena kao prihod su namjenska, a na primjeru Koprivničko-križevačke županije koriste se za geodetsku katastarsku izmjeru, što je iznimno važno kod zemljišnih politika, a trenutno provodimo četiri takva ugovora, ukupno vrijedna 18 milijuna kuna, dok su u proceduri javne nabave još tri procijenjene vrijednosti do 16 milijuna kuna. Izostanak traženog namjenskog izvora proračuna direktno će utjecati na ukupne imovinsko pravne odnose po katastarskim općinama i time umanjiti mogućnost investiranja i korištenja bespovratnih EU sredstava, kako za javni tako i privatni sektor, za što su uređene zemljišne knjige osnovni preduvjet. Konkretno, županijski proračun neće biti u mogućnosti sufinancirati buduće projekte izmjere – poručio je župan Koren, spomenuvši još jednu problematiku koja se mora riješiti na državnoj razini, a riječ je o obrani od tuče.
Župan smatra kako se mora zauzeti stav oko toga na koji način provoditi mjere zaštite od tuče te u skladu s njima donijeti odluke o financiranju ili na neki drugi način riješiti navedeni problem koji stvara velike štete na poljoprivrednim površinama.
Cilj sastanka bilo je uspostavljanje načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, uz suradnju svih razina vlasti kako bi se što uspješnije realizirali projekti smanjivanja nejednakosti i poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja, a, osim župana, prisustvovali su i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, predsjednik Udruge gradova Željko Turk te predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić.
