Inicijativa za proglašenjem zaštićenog područja prirode oko rijeke Drave na području Koprivničko-križevačke županije nema za cilj nacionalni park, već park prirode, pojasnio je koprivnički biolog i čuvar prirode Goran Šafarek.
— Povodom velikog odjeka u medijima oko aktivnosti na osnivanja novog zaštićenog područja na Dravi, javnost nema pravu sliku o onome što se dešava — upozorava Šafarek na svojoj web stranici te nastavlja:
— Prije svega, radi se na inicijativi za osnivanje parka prirode, ne nacionalnog parka. Ništa još nije definirano, radi se samo o početnim koracima, odnosno stručnom definiranju cijelog projekta na kojima će zatim ministarstvo dalje dovršiti proces koji ionako traje nekoliko godina.
Šafarek kaže da je radio u većini hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode te može reći da je to izvrsna stvar. — Dovoljno je vidjeti kako se oko Plitvičkih jezera i Krke razvila cijela zajednica, s ogromnim prihodima od turizma i cjelokupnim razvojem cijelog kraja. Tu se ne može očekivati dakako milijun gostiju, ali definitivno bi to bio ogroman zamašnjak u razvoju cijelog kraja.
— Dok se nacionalni parkovi osnivaju na uglavnom nenaseljenim područjima, u naseljenim su mnogo prikladniji parkovi prirode, a oni ne uključuju samo prirodnu baštinu već i onu kulturnu. U njima je zaštita mnogo fleksibilnija. Park prirode osniva i njime upravlja država, dakle na državnom je proračunu, ne na lokalnom.
— Ovdje u Podravini je zbog toga u igri park prirode. Nadalje, nije u fokusu cijela Drava, nego dio u Koprivničko-križevačkoj županiji i to oko Đurđevca. Okosnica parka je Drava, močvarna područja oko nje te Peski kao jedinstveni fenomen u Hrvatskoj.
Glavni temelj zaštite nekog područja je mreža EU zvana NATURA 2000, podsjeća Šafarek,i svi zahvati, studije utjecaja na prirodu i okoliš odnose se na nju, ne na tradicionalna zaštićena područja. — NATURA 2000 je davno proglašena i park prirode tu neće ništa posebno promijeniti.
Stoga, kaže Šafarek, nema bojazni za ograničavanje gospodarske aktivnosti. — Dovoljno je reći da primjerice u Parku prirode Kopački rit, u dijelu van strogog rezervata ima i lova i gospodarenja šuma od strane Hrvatskih šuma. U divovskom Parku prirode Lonjsko polje s 65000 hektara nalazi se dvadesetak sela i ljudi normalno obrađuju zemlju, love i divljč i ribu te sve ostalo što su i prije radili. Hrvatske šume i ovdje normalno gospodare šumama. Valja napomenuti da su Hrvatske šume aktivno uključene u ovaj proces u Podravini.
— Ono što je važno za park, je da se donosi reda u korištenju prirodnih resursa. Osniva se javna ustanova, od strane Sabora s nadzornom i stručnom službom. Dakle dolazi do zapošljavanja ljudi koji tu žive.
— No, još više od toga, park postaje tijelo razvoja tih područja, na održivim principima. Postaje dio mreže, brenda Parkovi Hrvatske, što ima jako veliki poticaj za razvoj turizma, ali i svih ostalih djelatnosti, kao što je to recimo ekološka poljoprivreda. Nadalje, svi su parkovi Hrvatske posljednjih godina primili na milijune eura za razvoj infrastrukture, edukacije, turizma, istraživanja, obnove prirodne i kulturne baštine. Kao posebna tijela (javne ustanove), mogu se natjecati za projekte i fondove EU, uz veliku stručnu pomoć državnih agencija i nadležnog ministarstva.
— Javna ustanova razvija informacijske centre, turističke staze, potiče se istraživanje… U Kopačevu je niknuo cijeli centar s velikom turističkom infrastrukturom, na jezeru Sakadaš vozi nekoliko električnih brodova, a na temelju toga se otvorio veliki broj turističkih objekta poput pansiona i restorana. Od nekad najzaostalije regije, Baranja je postala kontinentalna Istra, a na temeljni fenomen se nadovezuje i baština cijelog kraja. I Lonjsko polje postalo je meka za ljubitelje prirode, ali i starih drvenih sela. Nije sve savršeno dakako, ali to je polagan, ali stalan proces. Tisuće Zagrepčana i dalje se penje na Medvednicu, još jedan park prirode, kao i Samoborsko gorje i Žumberak.
— Park prirode u Podravini može smetati samo pobornicima nereda, profiterima i zastarjelog pogleda na korištenje prostora. Vrijeme je da probudimo Podravinu! — zaključuje Šafarek.
