Povijesno društvo Koprivnica u koprivničkoj je Gradskoj vijećnici u petak organiziralo predstavljanje knjige ‘Gospodarska sloga u Podravini’ uglednog hrvatskog povjesničara prof dr. sc. Ivice Šute.
O knjizi su govorili Željko Krušelj, akademik Dragutin Feletar te recenzenti Željko Holjevac i Hrvoje Petrić. Prisutnima se obratio i autor knjige Ivica Šute koji je predstavio rezultate istraživanja o gospodarskoj organizaciji seljačkog pokreta od 1935. do 1941. godine te istaknuo kako je Gospodarska sloga u Podravini vodila brigu o cijeni stoke i izvozu, mlijeku, zamjeni žitarica za vino, zbrinjavanju gladne djece, organiziranju prehrane za gladne krajeve, skupljanja sredstava za izgradnju društvenih domova, brinula za osiguranje od tuče i drugih elementarnih nepogoda itd.
Nazočne je pozdravio i predsjednik Gradskog vijeća Koprivnice Ivan Pal, dok je predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar najavila znanstveni kolokvij o prvoj podravskoj književnici Mari Matočec koji će se održati u Đurđevcu 1. prosinca.
Slijedilo je predstavljanje zbornika radova s 43. međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija ‘Mogersdorf’ na temu “Povijest tjelesne kulture i sporta u panonskom prostoru u 19. i 20. stoljeća” održanog u Koprivnici od 2 do 5. srpnja 2013. godine.
O zborniku su govorili Željko Holjevac, Hrvoje Petrić i Ivica Šute. Spomenimo da je Povijesno društvo Koprivnica uz Društvo za hrvatsku povjesnicu nakladnik zbornika, a bilo je suorganizator simpozija koji od 60-tih godina svako ljeto okuplja povjesničare iz austrijskih pokrajina Štajerske i Gradišće, Mađarske, Slovenija i Hrvatske.
Jedan od autora u zborniku je i akademik Dragutin Feletar koji je prikazao povijest sporta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Koprivnica je osim 2013. godine, već imala domaćinstvo simpozija ‘Mogersdorf’ i to 2002. kada se okupilo 150 povjesničarki i povjesničara na temu o crkvi, državi i društvu na panonskom prostoru u 20. stoljeću.
Na kraju je Hrvoje Petrić održao predavanje o Mariji Tereziji i Koprivnici povodom tristote obljetnice njezina rođenja. Istaknuo je dalekosežne posljedice odluka Marije Terezije vezane uz odlazak vojnokrajiške vlasti iz Koprivnice, ukazao na protomodernizacijske procese u gradu te kako se Koprivnica prilagođavala sustavu prosvijećenog apsolutizma.
Koprivnica je tada imala 3.841 stanovnika. Petrić je ukazao kako je bitno obilježje koprivničkog gospodarstva predstavljao veliki udio proizvodnje odjeće i obuće (50 posto od svih majstora u Koprivnici je te struke), a ostali su zanati bili ograničeni na potrebe lokalnog područja.
Među njima se isticala prehrambena struka (8-10 posto majstora). Izvan cehovskog obrta javljaju se i neki prerađivački pothvati manufakturnih obilježja, pretežito na temelju lokalnih poljoprivrednih sirovina ili namijenjenim lokalnim potrebama. Osim toga Koprivnica je tada bila i vrlo važno trgovačko središte.
