Više od četiri sata trajala je sjednica skupštine Koprivničko-križevačke županije na temu Piškornice. Sazvana na zahtjev oporbe nije u potpunosti dala odgovore na postavljena pitanja, ali ni urodila zaključcima koje je predložila oporba.
Županijska oporba, predvođena SDP-om i laburistima, predložila je da županijska skupština zabrani izgradnju postrojenja za termičku obradu otpada na području naše županije, da se količina otpada koji se odlaže na odlagalište neopasnog komunalnog otpada na Piškornici ograniči na 60.000 tona godišnje te da župan angažira ovlaštene da provedu mjerenja emisija u okoliš na odlagalištu Piškornica. Tako bi se definirao rizik na okoliš uslijed odlaganja i obrade otpada na Piškornici. O rezultatima mjerenja župan bi, kako je predložila oporba, trebao izvijestiti županijsku skupštinu i javnost.
Predložene zaključke župan Darko Koren ocijenio je amaterskim, a cijelu raspravu ispolitiziranom te članovima skupštine predložio da ih ne usvoji. Pojasnio je i zašto:
– Da i hoćemo, ne možemo zabraniti gradnju kogeneracijskog postrojenja na području naše županije. Iako smo čuli da se trenutno odustalo od te namjere, moram reći da i u našoj, ali i u drugim županijama ima nekoliko zainteresiranih jedinica lokalne samouprave da se takvo postrojenje gradi na njihovom području. U našoj županiji za takav pogon zainteresiran je i jedan grad, rekao je župan Koren, ne otkrivši o kome je riječ.
Ograničenje količine odloženog otpada na 60.000 tona mu je neprihvatljivo jer je riječ o – kako kaže “iz rukava” izbačenom podatku. Relevantnog podatka o količini koja osigurava održivost sustava nema, a ograničenjem količine, kaže župan Koren, odrekli bi se prihoda, pri čemu treba imati na umu da samo hladni pogon košta 17 milijuna kuna čemu treba dodati i želju da se uloži i u projekt tvrtke Piškornica d.o.o.
Kad je pak riječ o angažiranju neovisnih institucija za monitoring, taj zaključak za sobom, pojašnjava župan Koren, vuče financijske reperkusije. – Može li mi netko reći koliko to košta, a koje pozicije i tko će to plaćati? To nije naša obveza! Država to radi, pojasnio je.
Naravno da je skupštinska većina prihvatila županov prijedlog na što je predlagač, SDP-ov Željko Vugrinec rekao:
– Jako mi je žao što župan nije prihvatio ni jedan od zaključaka koji su rezultat provedene argumentirane rasprave na današnjoj sjednici. Izlika za to mu je bila tek tko će platiti analizu okoliša. S druge pak strane, nije ga – pa čak ni kao predsjednika Skupštine Piškornice, zanimalo koliki i kakvi se bonusi isplaćuju u javnim poduzećima, u kojima je i županija suvlasnik. Istovremeno reže plaće zaposlenicima županije, reže davanja korisnicima proračuna, ne želi davati novac za sufinanciranje bilježnica ili udžbenika ili pak prijevoza učenika. Smatramo da takvo vođenje županijom nije u redu. Smatramo da takvo vođenje projekta RCGO Piškornica i takvo zalaganje našeg župana nije u redu te treba vidjeti koje korake u budućnosti poduzeti. Upravo smo od župana čuli da su neke jedinice lokalne samouprave u našoj županiji zainteresirane za izgradnju spalionice smeća. Jako me zanima koje su to. Očito da borba protiv spalionice smeća u našoj županiji nije završila, da će trajati još dugo, dugo, te da ćemo rasprave preseliti u općinska, čak i gradska vijeća.
Vugrinec je zaključio da je oko planova ili odustajanja od njih za izgradnju energane još puno toga nejasno. Kad je pak riječ o ograničenju količine otpada na Piškornici, tu ne vidi ništa sporno jer je za očekivati da će se količine otpada za odlaganje primarnom selekcijom smanjivati i da je 60.000 tona otpada za sve četiri županije sasvim dovoljno za održivost projekta Piškornica. A županovo opravdanje da mjerenja okoliša koštaju smatra čistom izlikom:
– Nije riječ o basnoslovnim sumama, oko četiri do pet tisuća kuna po analizi. Pitam vas da li je to stvarno puno novca da bi se konačno otkrila istina.
Vugrinec je primijetio da na tematskoj skupštini nije bilo izabranog člana i saborskog zastupnika Željka Lackovića:
– Izražavam duboko žaljenje što danas s nama nije bio Željko Lacković koji je u prošlom sazivu postavljao ista pitanja kao i mi danas. On kao član skupštine i saborski zastupnik danas nije želio biti s nama, izraziti svoje mišljenje i pomoći nam da dođemo do odgovora.
Recimo i da su na sjednici županijske skupštine bili gosti – gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, predsjednica Uprave koprivničkog Komunalca Maja Hleb, saborski zastupnik Mladen Mađer i načelnik Općine Koprivnički Ivanec Mario Švegović. A iako ga je vođa oporbe Željko Vugrinec zamolio da gostima dozvoli govoriti, predsjednik skupštine HSU-ov Željko Pintar ostao je kod svog i rekao da temeljem Pravilnika o radu županijske skupštine to ne može dozvoliti. Oporba je na to primijetila da je direktoru RCGO-a Piškornica Mladenu Jozinoviću i njegovom timu – koji su imali status gostiju, dozvoljeno govoriti, no to nije pokolebalo Pintara.
Tijekom skupštine vođene su žustre rasprave o funkcioniranju Piškornice – o odlagalištu neopasnog komunalnog otpada, ali i o Projektu Piškornica, o količinama odloženog otpada i mjestima iz kojih je dovezen, osobito jer je – kako je istaknuto, riječ o otpadu koji nije iz četiri županije osnivača Piškornice, o projektu “spalionice”, o negativnom utjecaju na okoliš, osobito na vode. Na većinu pitanja odgovarao je direktor Mladen Jozinović, a na neka stručnija, članovi njegova tima koje je doveo. To su Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske; Aleksandra Anić Vučinić, prodekanica za međunarodne odnose i znanost Geotehničkog fakulteta u Zagrebu; Igor Tripković, glavni direktor Brodarskog instituta u Zagrebu te Danko Fundorulja, glavni projektant Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, direktor tvrtke IPZ Zagreb.
