Trideset i sedmero lokalnih poljoprivrednih proizvođača dobilo je certifikate kojima se potvrđuje da na koprivničkoj tržnici prodaju vlastitu robu.
Jedan od njih, predstavnik koprivničkog Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Nenad Rukavina rekao je što im certifikat znači:
— S tim se jako puno i dobro prodaje na tržnici jer kupci prepoznaju da je to proizvod kojega proizvodi poljoprivredno gospodarstvo tu iz Podravine i okolice. I svi se manje-više vraćaju i cijene taj naziv koji smo dobili od naše tržnice.
Certifikaciju je petu godinu za redom proveo i financirao Komunalac u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom i Udrugom hrvatskih tržnica. Uz certifikat, svaki je proizvođač dobio i prepoznatljive žute majice, zelene pregače i zastavicu.
Ovo ulaganje u Komunalcu smatraju dobrom investicijom, rekla nam je predsjednica Uprave Maja Hleb: — Oni potvrđuju da ova tržnica i dalje živi, da ima budućnost i da je i dalje mjesto na kome postoji puno proizvođača i kupaca koji kupuju domaće, ali i kupuju “sa stola”.
A da su u Koprivnici spremni učiniti sve da se, trendovima usprkos, održi prodaja na tržnici, najavio je gradonačelnik Mišel Jakšić: — Trend samih tržnica se dolaskom velikih trgovačkih centara nažalost u cijeloj Hrvatskoj izokrenuo. No, kad pričamo o ovom zelenom dijelu naše tržnice, o našim poljoprivrednim proizvođačima, mogu reći da prema brojčanim saznanjima kojima raspolažemo imamo najjaču tržnicu u regiji. Naša je tržnica jača i od Križevaca, Đurđevca i Bjelovara. Naravno da nije idealno, ali čuvat ćemo taj tempo, kao i postavljati put kojim želimo ostati lideri s našom tržnicom.
Stručni tajnik Udruge hrvatskih tržnica Miljenko Ernoić istakao je da je pokrenuta inicijativa kod Ministarstva kulture da se tradicijski oblik trgovanja na tržnicama s klupa proglasi nematerijalnom kulturnom baštinom, te da se ta zaštita digne na svjetsku UNESCO-ovu razinu.
Inače, svoje je tržnice u Hrvatskoj dosad certificiralo 16 gradova s oko 630 obiteljskih poljoprirednih gospodarstava. U planu je da certifikat seljačke proizvodnje dobije barem 10.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.
