Danas je blagdan Tijelova. O značaju ovog blagdana Dravi.info je ispričao župnik koprivničke Župe Močile, monsinjor Leonard Markač:
– Puno bi se moglo i trebalo pričati, no ukratko, na Tijelovo slavimo ono najuzvišenije i najsvetije za našu vjeru. To su tijelo i krv Isusova. Isus se iz ljubavi prema nama žrtvovao za nas. Kao hranu na našem putovanju, kao popudbinu kroz ovaj život do našeg konačnog cilja, Isus nam se dao za hranu. Kruh koji je na posljednjoj večeri dao svojim učenicima, htio je da taj kruh bude stalna hrana svim njegovim učenicima, vjernicima na putu njihova života.
Na blagdan Tijelova prisjećamo se procesijama koje predstavljaju svjedočenje naše vjere u živu prisutnost u prilikama kruha i vina. Isus je svojim učenicima rekao: “U tajnosti navješćujte po krovovima”.
U Koprivnici je već uhodano da pronošenje presvetog oltarskog sakramenta bude po ulicama, u javnost. Namjera je pobuditi znatiželju građana da se upitaju što to vjernici slave, zašto to čine.
Tako su današnje procesije zalog svjedočenja naše vjere u prisutnost živog Isusa u prilikama kruha i vina, zaključio je monsinjor Leonard Markač.
TRADICIJA TIJELOVSKIH PROCESIJA
U gradskim župama svetoga Nikole, svetoga Antuna i blaženog Alojzija Stepinca procesije biti održane već prijepodne.
A šestu godinu za redom dvije susjedne župe – Močile i svetoga Leopolda organiziraju zajedničku procesiju. Današnja počinje u 17 sati u kapeli svetoga Leopolda gdje će misu predvoditi sam monsinjor Markač.
Poslije mise, oko 18 sati procesija će krenuti put župe Močile. Prva joj je postaja kod svetog Leopolda, druga u kapelici na groblju pri svetom Duhu, treća kod kapelice svetoga Jožefa na Varaždinskoj cesti i zadnja, četvrta u župnoj crkvi u Močilama.
Monsinjor Markač vjeruje da će, kao i dosad, sve trajati do oko 20 sati.
Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Isusove katolički je blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. To je uvijek deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Tijelovo je u katoličkoj crkvi svetkovina u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Počinje se slaviti u 13. stoljeću a na cijelu rimokatoličku crkvu širi se u 14. stoljeću za što je zaslužan papa Ivan XXII.
