Pišu: Nina i Goran Perišić.
Naš posjet Rusiji možda nije dio bondovskog serijala, ali imao je neke bondovske momente. Za Rusiju, odnosno Moskvu odlučili smo se sasvim slučajno jer smo naletjeli na dobru ponudu karata s budimpeštanskog aerodroma. Proveli smo tri dana u Moskvi, tijekom produženog vikenda za Praznik rada.
Rusija je država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Prirodnu granicu ovih dvaju kontinenata čini gorje Ural. Površinom je najveća država na svijetu, ali je većina državnog teritorija slabo naseljena. Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države. Većina stanovnika Rusije naseljena je u zapadnoeuropskom dijelu države, posebice u većim ruskim gradovima.
Naše odredište u Rusiji bila je Moskva kao glavni te grad s najviše stanovnika u Rusiji, i sedmi najveći grad na svijetu. Broji oko 12 milijuna stanovnika, a u to se ubraja i najviše milijardera.
Nakon leta od dva sata, sletjeli smo na jednu od četiri moskovske zračne luke, Vnukov. Cijeli grad izrazito je dobro prometno povezan – željeznicom, autobusima, metroom i trolejbusima. S Vnukova i ostalih zračnih luka vozi poseban vlak, aeroexspres. Cijena karte je 500 rubalja ili oko pet eura. Već kod kupovine karata za vlak susreli smo se s problemom koji će nas pratiti cijelim putem, kako su svi natpisi isključivo na ćirilici, osim par oznaka u metrou. Najveći problem predstavljala nam je komunikacija, malo tko govori engleski, nešto malo više njih zna njemački, a najviše će vas razumjeti na hrvatskom uz pomoć međunarodnog jezika – mahanja rukama i nogama.
Za problem vezan uz jezik znali smo i prije puta, ali nismo očekivali da će biti baš tako. To je jedina stvar koja bi se mogla smatrati poteškoćom na cijelom našem putovanju.
Naš hostel bio je smješten u Arbat ulici, samo jednu stanicu metroom udaljen od željezničkog kolodvora. Arbat je pješačka ulica duga oko jedan kilometar u povijesnom središtu Moskve. Ulica postoji barem od 15. stoljeća te je jedna od najstarijih preživjelih ulica ruske prijestolnice. Ulica prepuna trgovina, kafića, restorana i uličnih zabavljača.
Nakon kratkog odmora i ručka u njihovom lancu restorana My My (Mu Mu), gdje već za 500 rubalja možete pojesti dobar obrok s pićem, odlučili smo otići na Crveni trg.
Crveni trg (Krasnaja ploščad’) najpoznatiji je moskovski gradski trg. Trg odvaja Moskovski kremlj, nekadašnju carsku, a današnju službenu rezidenciju ruskoga predsjednika, od stare povijesne trgovačke četvrti Kitaj-gorod (Kineski grad).
Kako se glavne moskovske ulice upravo odavde šire u svim smjerovima, Crveni trg često se smatra središnjim moskovskim trgom i srcem cijele Rusije. Godine 1991., Crveni trg je, zajedno s Kremljem, uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Zanimljivo je da ime Crveni trg nije proizašlo iz boje ploča koje ga oblažu. Nije proizašlo ni od crvene boje koja asocira na komunizam. Naime, u ruskom jeziku pridjev красный / krasnyj ima dva značenja. Prvo, glavno značenje je crveni, a drugo, arhaično značenje je krasan, lijep baš kao i u hrvatskom jeziku. Pridjev krasnaja (u arhaičnom značenju) isprva se odnosio na Katedralu Vasilija Blaženog, a naknadno se prenijelo i na obližnji trg, negdje u 17. stoljeću.
Nakon šetnje i uživanja na Crvenom trgu te razgledu Katedrale Vasilija Blaženog, odlučili smo otići do trgovačkog centra Gum koji se nalazi istom trgu. Najveći trgovački centar u Moskvi izgrađen još 1893. godine, isključivo je za kupce dubokog džepa. Poznati svjetski dizajnerski brendovi nalaze se u ovom centru, a mi smo od svega toga uspjeli kupiti samo sladoled koji prodaju u prekrasno uređenim hodnicima centra. Ostatak dana još smo se malo provozali metroom i vidjeli najljepše metro stanice. Moskovski metro ukupno ima 333,4 km pruge, 12 linija i 200 stanica. Prosječnim radnim danom u metrou se preveze osam do devet milijuna putnika. Poznat je po iznimno ukrašenim stanicama napravljenima u bogatom socrealističkom stilu. Svaka stanica je muzej, a neke od njih izgledaju kao koncertne dvorane ili kazališta. Uz šetnju Arabat ulicom završili smo svoj prvi dan u Moskvi.
Drugi dan vratili smo se na Crveni trg, ali ovaj put da vidimo čuveni Kremlj. Moskovski kremlj najpoznatiji je ruski kremlj, povijesno utvrđeno središte Moskve na malom brežuljku iznad rijeke Moskve blizu Crvenog trga. Uključuje četiri palače Kremlja, Katedralni trg s Crkvom Vasilija Blaženog, Aleksandrovski park i poznati obrambeni zid s tornjevima. Kremlj služi i kao službena rezidencija predsjednika Rusije. Zidine moskovskog Kremlja, duge 2235 i visoke od pet do 19 metara, a debele od 3,5 do 6,5 metara, izgradili su talijanski majstori od 1485. – 1495. godine, zatvorivši nepravilan trokutasti oblik površine 275.000 metara kvadratnih. Izvorno su imale 18 tornjeva kvadratičnog plana, ali su dodana još dva u 17. stoljeću. Najviši je Toranj Spaskaja (71 m) iz 1625. godine, a svi imaju krovove u obliku šatora od opeke.
Katedralni trg srce je Moskovskog Kremlja, a okružuje ga šest građevina, uključujući tri katedrale.
Mogli smo ući u dvije crkve da pogledamo unutrašnjost ali, nažalost, ne i Uspensku Katedralu u kojoj su krunjeni moskovski kraljevi. U obilasku smo vidjeli još i carsko zvono, najveće na svijetu, skinuto sa zvonika Ivana Velikoga i Divovski carski top. U Kremlju se još nalazi Arsenal i neorenesansna oružarnica koja je pretvorena u muzej državnog znakovlja i dijamanata, a za koji smo u tri navrata pokušali kupiti ulaznice, ali bezuspješno. Kretanje po Kremlju strogo je kontrolirano, osim po zebri preko cesta, mada uopće nema prometa i označenih ruta za turiste. Sve je ostalo zabranjeno i straža je na svakom koraku.
Nakon Kremlja, kroz prekrasan Aleksandrovski park uputili smo se do Državnog povijesnog muzeja na Crvenom trgu. Muzej raspolaže s kolekcijama u rasponu od predmeta pretpovijesnih plemena koja su nastanjivala današnju Rusiju, do umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti stečenih od strane pripadnika dinastije Romanov, ukupno nekoliko milijuna eksponata.
Nakon Muzeja odlučili smo posjetiti najprepoznatljiviju građevinu u Moskovi, Katedralu svetog Vasilija.
Katedrala svetog Vasilija Blaženika ili jednostavno Sveti Vasilije, crkva je u Moskvi koju je između 1550. i 1560.godine dao izgraditi Ivan IV. , bolje znan kao Ivan Grozni kako bi obilježio svoja osvajanja, nakon velike ruske pobjede nad Tatarima. Izgradili su je arhitekti Barma i Postnik. Katedrala se zapravo sastoji od osam manjih crkava okupljenih oko jedne glavne. Toranj glavne građevine, koji ima oblik šatora, okružen je maštovitim šarolikim kupolama. Postnik Jakovljev najpoznatija je osoba po radu na katedrali sv. Vasilija Blaženog u Moskvi, a prema legendi ga je, nakon dovršenja, Ivan Grozni oslijepio kako više nikad ne bi mogao izgraditi nešto tako veličanstveno.
Katedrala je uistinu posebna i lijepa izvana, ali iznutra nije toliko dojmljiva. Nakon još jednog kratkog razgleda Crvenog trga na kojem je bila poprilična gužva, što zbog mnoštva turista, što zbog pripreme za sutrašnju paradu povodom Prvog maja, krenuli smo na svoju zadnju stanicu toga dana, Memorijalni centar kozmonautike.
Zvan još i Muzej svemirskih istraživanja, otvoren je 10 .travnja 1981. godine u znak 20. godišnjice otkako je Yuri Gagarin postao prvi čovjek u zemljinoj orbiti. Muzej sadrži razne predmete vezane uz povijest letenja, astronomiju, svemirska istraživanja i svemirsku tehnologiju. Kolekcija broji preko 85.000 predmeta, vrijednih više od 40 milijuna dolara, a godišnje ovaj muzej posjeti više od 300 tisuća posjetitelja.
Najzanimljiviji eksponati razni su modeli letjelica, satelita, raketa te svemirska odjela popraćena slikama iz svemira u bestežinskom stanju. Posebno mjesto ima Vodstok 1, Gagarinov legendarni modul te njegovo odijelo i osobne stvari.Godine 2009. muzej je ponovno otvoren nakon preuređenja te mu dodan novi dio posvećen svjetskom svemirskom programu. Muzej se nalazi ispod zemlje, na dubini od 40 metara.
Iznad muzeja nalazi se dva kilometra dug granitni trg, a na njemu Spomenik osvajačima svemira, 107-metarski titanijski obelisk u obliku ispuha raketnog motora. Podignut je 1964. u čast sovjetskih postignuća u svemirskim istraživanjima. To je definitivno jedan od zanimljivijih muzeja u kojima smo bili pa ako vas put ponese u Rusiju, nikako nemojte propustiti ovaj muzej. S njim smo završili drugi dan u Moskvi.
Treći dan u Moskvi proveli smo u pravom bondovskom stilu. Nakon kratke šetnje Arbat ulicom, obilaskom spomenika koji se tamo nalaze – Puškin i njegova žena, pjesnik Bulat Okudzhava, Princess Turandot i puškinov muzej…; krenuli smo na metro i prema aerodromu. Zbog zatvaranja dijela željezničke postaje, i naravno, problema s komunikacijuom gotovo sat vremena nam je trebalo da kupimo kartu za vlak. Zbog toga smo na aerodrom došli tri minute prije zatvaranje check ina, kako online nije moguć s ovog aerodroma. Za deset minuta uspjeli smo napraviti čak dva pregleda prtljage, dva puta pregled putovnice i viza i dojuriti na šalter naše avio kompanije u zadnjim sekundama. Da, to je bio Bondovski dio ovog putovanja.
I za kraj, neki osobni dojmovi vezani uz naš posjet. Moskva je lijep grad, ima se što vidjeti, ostati zadivljen i sigurno smo stvorili mnogo lijepih uspomena. Druga strana koja nam se nije svidjela jezična je barijera, te iako se vodim onom da osmijeh otvara sva vrata, u Moskvi toga nije bilo. Ljudi su zatvoreni, nezainteresirani i neljubazni. Od recepcije u hostelu do ljudi koji rade u restoranu i kafićima, a ponajviše starije gospođe, koje rade na šalterima za kupovinu ulaznica. Uvijek smo prilazili mlađim ljudima za informacije, ali jako mali postotak je znao bilo koji drugi jezik osim ruskog. Rusi vole piti i mislim da u tom neslavnom sportu drže vodeće pozicije. Žene su lijepe, barem one mlađe, dok su muškarci čista suprotnost ženama. Imali smo sreću i imali odlično vrijeme puno sunca i topline, ali proljeće je kod njih puno kasnije došlo, još ni voćke nisu procvjetale. Ako želite posjetite ovu zemlju, dobro se pripremite, naoružajte strpljenjem i krenite u pustolovinu.
Informativni troškovi našeg putovanja
Avionska karta + hostel za 1 osobu (kupljeno na promotivnoj akciji avionske
kompanije) – 1500 kn
Viza (Osobno se radi u Zagrebu u viznom centru) – 500kn
Moskovski kremlj – 500 rubalja odn. 5 eura
Katedrala Svetog Vasilija – 500 rubalja
Državni povijesni muzej – 400 rubalja
Memorijalni centar kozmonautike – 250 rublji + dopuštenje za slikanje 150 rubalja
Vožnja aeroexspresom jedan smjer – 500 rubalja
Metro karta za tri dana – 800 rubalja
Troškovi do Budimpešte – gorivo, vinjeta i parking
