U dosadašnjem dijelu 2017. godine u Podravini i Prigorju zabilježeno je čak 12 požara otvorenog prostora. Za usporedbu, tijekom cijele prošle godine bilo ih je devet.
Kako smo već izvijestili, jučer je gorjelo 20-ak hektara šume kod Lukovca za što je krivac bio 62-godišnjak koji je spaljivao granje, kao i na području oko jezera Autoput gdje je izgorjelo oko pet hektara raslinja, kao i jedan objekt s inventarom pri čemu je nastala šteta od oko 3.500 kuna.
>> FOTO: PODRAVINA U PLAMENU Veliki požar zahvatio je područje oko jezera Autoput
Ovi su požari posljedica nepridržavanja osnovnih sigurnosnih odrednica zaštite od požara tijekom spaljivanja biljnog otpada, ističu iz policije, osobito u razdoblju suše kakvo traje i sada. Potrebno je pridržavati se odredbi Zakona o zaštiti od požara, Zakona o šumama te odlukama lokalne samouprave o mjestima i mjerama spaljivanja korova, trave i drugog otpadnog biljnog materijala.
Zabranjeno je spaljivanje biljnog otpada i trave noću, za vrijeme jakog vjetra te u blizini šuma i građevina podložnih zapaljenju. Zemljište na kojem se vrši spaljivanje potrebno je izolirati od ostalih površina na kojima se nalaze poljoprivredne kulture, šume i građevine podložne zapaljenju kako bi se izbjegla mogućnost nekontroliranog širenja vatre.
Minimalna udaljenost mjesta spaljivanja od gospodarskih građevina mora iznositi 20 metara, a na udaljenosti ispod 200 metara od ruba šume može se ložiti otvorena vatra samo na posebno određenim mjestima i uz poduzimanje određenih mjera opreza koje određuje pravna osoba koja gospodari šumom.
Osoba koja obavlja spaljivanje mora biti punoljetna i ne smije napustiti mjesto spaljivanja dok vatra nije u potpunosti ugašena. U slučaju nekontroliranog širenja vatre potrebno je odmah izvijestiti vatrogasce (na tel. 193), policiju (na tel. 192) ili županijski centar 112 (na tel. 112) te započeti sa gašenjem.
Hrvatska vatrogasna zajednica na svojim je internetskim stranicama objavila niz konkretnih savjeta i preporuka:
- vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima;
- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara;
- pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.;
- ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja;
- osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi;
- apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad;
- sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (županijske vatrogasne zajednice, javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).
Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već da se kompostira. Također, vrijedi istaknuti kako je u požarnoj sezoni na snazi potpuna zabrana paljenja vatre na otvorenom prostoru.
Fizička osoba koja izazove požar kaznit će se u novčanom iznosu od 15 do 150 tisuća kuna ili kaznom zatvora do 60 dana. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15 tisuća kuna.
Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Vatrogasci podsjećaju da se u Hrvatskoj svakoga dana dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu tlu i okolišu.
