“Dragi učitelji i profesori koji ste boravili u našem gradu, sigurna sam da se kući vraćate puni toplih emocija i da vam se Koprivnica otvorila u najljepšem svjetlu. Čuli ste puno o holokaustu i nadam se da ćete to prenijeti dalje svojim učenicima. Od svih mjesta na kojima obilježavamo ove nesretne događaje koji su se dogodili, od svih mjesta, ovo su najbitnija: učionice, škole, školske klupe, vi i poslije toga vaši učenici. Najbitnije i najvažnije. Ne toliko zbog židovskog naroda, već zbog svih nas. Uvijek se zlo može dogoditi. Uvijek. Zato vam hvala što se trudite i što se vi garancija da se ovako nikad nikome neće dogoditi.”
Poručila je to učiteljima iz Hrvatske i inozemstva koji su se prošlog tjedna u Koprivnici okupili na stručnom skupu na temu Poučavanje i učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti predsjednica Židovske općine Koprivnica, dr. Sanja Švarc-Janjanin.
Bila je ta zahvala upućena i koprivničkoj profesorica povijesti u Osnovnoj školi “Antun Nemčić Gostovinski” Lidiji Vranar koja je na stručnom skupu u Koprivnici održala predavanje o političkom, društvenom i kulturnom životu židovske zajednice u Koprivnici između dva rata te prezentirala primjere iz nastavne prakse koje provodi s učenicima u svojoj školi.
Naime, ova Koprivničanka godinama svojim učenicima nastoji približiti doprinos židovske općine našem gradu i okolici prije Drugog svjetskog rata. — Bitno je da učenici shvate da su Židovi, iako malobrojni, aktivno sudjelovali u oblikovanju našega grada koji bi bez njih danas zasigurno izgledao drugačije. Potrebno je istaknuti brojne intelektualce, liječnike, pravnike i trgovce, članove židovske zajednice, koji su svojim postojanjem bitno utjecali na gospodarski, kulturni društveni i sportski život tadašnje Koprivnice — kaže profesorica Vranar koja se specijalizirala za teme vezane uz holokaust. Osim svojih, profesorica Vranar o spomenutoj temi educira i učenike osnovnih škola diljem županije.
Znanje o temama vezanim za holokaust stekla je na hrvatskim te međunarodnim seminarima, a uz vlastita istraživanja sudjelovala je i na Međunarodnoj školi o holokaustu u Yad Vashemu u Izraelu i to kao jedina hrvatska predstavnica, te na edukacijama o holokaustu u Parizu, Mostaru i Beogradu. Učenicima ga, osim u razredu, prenosi na različitim radionicama gdje ih usmjerava na uvažavanje različitosti, toleranciju te zaštitu dječjih i ljudskih prava.
— Važnu ulogu u stjecanju znanja o prošlosti Židova ima proučavanje literature, analiza i razgovor o sačuvanim predmetima iz sinagoge te zajednički obilazak lokaliteta vezanih za život, ali i stradavanja koprivničkih Židova. Tijekom terenskog rada obilazimo sinagogu, židovsko groblje, koprivničku gradsku jezgru gdje su nekada nalazile židovske trgovine, Muzej grada Koprivnice i Spomen-područje Danica — priča nam ova profesorica povijesti te dodaje da na primjer obredni kalež, štapić s rukom i ispruženim kažiprstom te fragmenti Tore, koji su sačuvani i pohranjeni u koprivničkom Muzeju, pobuđuju velik interes kod učenika te da im pomažu u boljem razumijevanju židovskih vjerskih obreda.
Učenici na terenu stječu znanja na temelju vlastitih zapažanja, istražuju, fotografiraju i prikupljaju podatke te ih koriste za pripremanje izložbi i prezentacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta, pojašnjava profesorica Vranar. Prilika je to da sami učenici upozore na strašne zločine protiv čovječnosti učinjene tijekom Drugog svjetskog rata te naglase važnost poštivanja ljudskih prava, prava djece i toleranciju različitosti.
Lidija Vranar odrasla je uz priče o koprivničkim Židovima. Njena baka i bakina sestra radile su kod Židova koji je bio sve samo ne ono što mi smatramo pod parafrazom Židov. Osim što su tamo zarađivale za životnu egzistenciju, imale su prilike naučiti i kako živi učen i kulturan svijet koji ima razumijevanja za druge oko sebe. Primjerice, židovski dućan bio je zatvoren na židovski blagdan, ali i na hrvatski. Upravo su je bakine priče potaknule u nastojanju da se priče o Židovima u Koprivnici nikad ne zaborave.
— Samo jedna noć bila je dovoljna da se prekine život zajednice koja je djelovala na ovim prostorima više od sto godina. Ostala su samo sjećanja i dužno poštovanje prema koprivničkim građanima, pripadnicima židovske zajednice koji su svojim znanjem i sposobnošću utisnuli trajni pečat gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju Koprivnice — piše u svom istraživanju o djelovanju židovske zajednice u Koprivnici Lidija Vranar.
A koliko su građani svjesni uloge i značaja židovske zajednice u nastanku suvremene Koprivnice, pitanje je na koje ovog trenutka u potpunosti jasno ne može odgovoriti dr. Sanja Švarc Janjanin: — Mislim da puno njih zna o Danici, ali možda smo premalo, ne mogu reći agresivni u tom nastupu, ali možda premalo podsjećamo na to. Možda je to i naša greška, dozvoljavam, ali mislim da se svi zajedno trudimo da te neke priče iz naše prošlosti, koje su bolne, koje imaju pitanja na koja nije lako odgovoriti i koja zahtijevaju ozbiljan pristup tome, treba češće pričati.
Kako ta sjećanja ne bi nikad izblijedjela i kako bismo se prisjetili trajnog pečata kojeg su ostavili u našem gradu, portal Drava.info njezino istraživanje objavljivat će u nekoliko nastavaka. O dolasku Židova u naš kraj te njihovom utjecaju na društveni i kulturni život Koprivnice čitajte svakog ponedjeljka.
