Nekoliko uginulih labudova pronađeno je na jezeru Šoderica nedaleko od Koprivnice.
Ovu je uznemirujuću pojavu među prvima primijetio ribolovac i fotograf Mirko Hanžeković. — Prvog uginulog labuda vidio sam u utorak, jučer su bila četiri i danas ujutro oko osam sati još tri. Zimi bi se obično našlo uginulih labudova, ali rijetko. Goran Šafarek je jedne večeri bio tamo sa mnom, prijavili smo to veterinarskoj inspekciji odnosno dr. Juršetiću koji je to sa svojim ljudima pokupio i poslali su to na analizu.
Osim toga, Hanžeković je, kaže, primijetio i neobično ponašanje labudova: — Znate i sami da će labud pobjeći kad mu se približite. No, jučer sam jednoga primio u rukavicama bez problema, bio je potpuno mlitav, a labudovi su inače jaki i udaraju krilima.
U ovo zimsko doba Šoderica je bogata pticama, kako zbog odsustva ljudi, tako i zbog redovnih sezonskih migracija. — Ima jako puno ptica na Šoderici: puno liski i pataka, a kažu da su patke u biti prijenosnici bolesti dok su same na njih otporne. Njih nema uginulih, samo labudova — kaže Hanžeković.
Slučaj su potom preuzele nadležne službe. Kako nam je rekao veterinar dr. Ratimir Juršetić, reagirali su odmah po dojavi komunalnog redara iz Legrada u čijoj je nadležnosti područje Šoderice. — Zbrinuli smo tu životinju i poslali smo ju u Centar za peradarstvo prema uputama i pravilnicima za postupanje u takvim situacijama. Jučer smo dobili dojavu o nova četiri uginula labuda i danas o još dva. Svi su poslani u Centar za peradarstvo i čekaju se nalazi.
Kakva je daljnja procedura? — Patomorfološka odnosno patoanatomska analiza će trajati nekih 24 sata, a virusološka pretraga, ono što se radi da bi se dokazala bilo kakva bolest kod životinja, potrajat će malo dulje. U svakom slučaju, u pitanju su divlje ptice koje ćemo mi kontrolirati i sva uginuća bit će zbog epidemiološke situacije pod kontrolom i postupat će se po uputama nadležnih veterinarskih inspekcija — ističe Juršetić.
Nazvali smo i Centar za peradarstvo u Zagrebu i njegov predstojnik, dr. sc. Vladimir Savić, potvrdio nam je da će rezultati analize biti gotovi najkasnije idući tjedan.
Naravno, neizbježno se javlja pomisao da se možda radi o ozbiljnoj ptičjoj bolesti, pogotovo u svjetlu nedavne karantene Križnice zbog ptičje gripe te dojava iz susjedne Slovenije. No, Juršetić upozorava da ne valja brzati sa zaključcima i da zasad nema dokaza da se radi o masovnoj infekciji: — Ljudi su obično senzibilizirani kad se govori o ptičjoj gripi, pogotovo o onim sojevima virusa prije nekoliko godina koji su bili patogeni i za ljude. Da i je u pitanju ptičja gripa, što u ovom trenutku nitko ne može tvrditi, ovaj serotip virusa nije infekciozan za ljude. No, u svakom slučaju moramo ozbiljno postupiti zbog moguće zaraze domaće peradi i tako dalje.
Ugibanje labudova ne mora nužno značiti bolest, kaže naš biolog Goran Šafarek koji je također osobno posjetio Šodericu kako bi se upoznao sa situacijom. — Zadnjih dana je na Šoderici pronađeno nekoliko mrtvih labudova, što zapravo može biti i sasvim normalna stvar. Konačno, sada je zima, bili su i ekstremni uvjeti, što ptice mogu preživjeti, ali ako su neke od njih možda opterećene parazitima ili su bile i ranije ozlijeđene… Jednostavno, i druge životinje ugibaju zimi pa i ptice, pogotovo sada kada ih je puno i blizu su. Mogući su i napadi grabežljivaca, pogotovo noću kada to toliko ne vidimo.
Moguć je velik broj uzroka i razloga, podsjeća Šafarek; prije nego što nadležne veterinarske službe utvrde o čemu se radi, nema mjesta nikakvoj histeriji. A neki su labudovi možda skončali i zbog prehrane: — Htio bih podsjetiti na to da je jedan od mogućih sitnih uzroka i hrana. Ljudi im dolaze sa starim kruhom, što nije najbolja opcija. Bolje je uzeti zelenu salatu ili kukuruz; naravno, ne možemo reći da je uzrok smrtnosti stari kruh, ali unutra ima i kvasca, soli, raznih konzervansa i slično.
— Panike naravno nema nikakve — zaključuje dr. Juršetić. — Naše službe su odradile posao vrlo brzo i promptno, nikakve panike nema. U ovom trenutku, barem što se mene tiče, opasnija je ljudska gripa koja se pojavila u Hrvatskoj.
Tekst: Sandra Levak-Miklošić i Marko Posavec.
