Zanimljiv koncert čeka nas u subotu prije podneva na Koprivničkoj bajci u gradskom parku. U Koprivnicu dolazi Miješani zbor veleopćine Filež iz Nikitscha, mjesta 90 kilometara južno od Beča, a podravskoj će publici predstaviti stare i novije adventske i božićne pjesme te stare pripovijesti (povidajke) o malom Isusu i betlehemskim pastirima.
Koncert će tako biti dio stare i bogate tradicije Hrvata koji su prije 500 godina, za vrijeme turskih osvajanja, bili preseljeni iz hrvatskih i bosanskih krajeva u opustošene prostore oko Beča. Ti su Gradišćanski Hrvati, kojih većina živi u Austriji, a neki u Mađarskoj i Slovačkoj, kroz stoljeća očuvali svoj identitet i običaje. Ima ih oko 60 tisuća i među osobom govore i čuvaju starohrvatski jezik, kakav se govorio u vrijeme Zrinskih i Frankopana, no u školama uče i standardni hrvatski jezik.
Gradišćanski Hrvati danas su dobro integrirani u austrijsko društvo, a sa Hrvatskom ih povezuju društveni kontakti, odmori na Jadranu te kulturna, školska i sportska suradnja, kao i – u posljednje vrijeme – razni gospodarski, transnacionalni i EU projekti.
Posebno dobre kontakte Gradišće razvija s Podravinom. Hlebinski umjetnici izlažu u Austriji, u Gradišću se nalaze i dvije velike “Pisanice od srca”, a folklorne skupine razmjenjuju nastupe.
Kao nastavak svega toga, u subotu od 11 do 12 sati Mješoviti zbor veleopćine Filež iz Austrije u koprivničkom gradskom parku svojim će koncertom obogatiti “Koprivničku bajku”.
Zbor iz austrijskog Fileža kao društvo je utemeljen 1995. godine. Ima 20 članova, predsjednica mu je Mihaela Kirschberger, a zborovođa Danijel Kulović. Svoj bogat repertoar, od kojega je 95% na hrvatskom, zbor je dosad predstavljao na mnogim nastupima u Austriji te u Poljskoj, Njemačkoj, Izraelu i nekoliko puta u Hrvatskoj.
Nastup organiziraju Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji i Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije u suradnji s mjesnim i kulturno-znanstvenim društvima s obje strane te s Hrvatskom gospodarskom agencijom u Gradišću s rastućim brojem partnera u Hrvatskoj i Austriji.
