Piše Nikola Cik za Podravske širine.
Vulkan Laki na Islandu eruptirao je 8. lipnja 1783. godine i tada je izbacio toliko lave da se to smatra jednom od najvećih vulkanskih erupcija u povijesti. Osim toga, erupcija je bila dugotrajna, od lipnja do studenoga 1783. godine. Velik dio Islanda je bio prekriven okamenjenom lavom, ali su posljedice bile mnogo šire i to zbog pepela koji je zamračio atmosferu i onemogućavao bilo kakve aktivnosti. Posljedica je bila pojava gladi i povećanje smrtnosti ljudi.
Kakve veze erupcija vulkana Laki ima s podravskim širinama? Demografski pokazatelji sugeriraju da su posljedice erupcije vulkana Laki 1783. godine bile izražene i u Podravini i to u obliku povećane smrtnosti. Smrtnost je pak bila posljedica loših klimatskih uvjeta koji su prouzrokovali slab urod i bolesti.
Primjerice, u Virju je do 1784. godine vladao rast broja rođenih, no 1785. godine je zabilježena vrlo visoka smrtnost ljudi: od svibnja do rujna 1785. u Virju je umrlo stotinu osoba. Visoka smrtnost nastavila se nekoliko sljedećih godina, a pratio ju je nizak broj rođenih. Negativni demografski trendovi zabilježeni su i u Đurđevcu i to od 1785. do 1789. godine kada je umiralo preko stotinu osoba više negoli se rodilo.
Očito je erupcija vulkana Laki pogubno djelovala na stanovništvo Europe jer je utjecaj otrovnih tvari djelovao nekoliko mjeseci. Iako posljedice erupcije nisu izražene odmah u lipnju 1783., uočavamo ih od 1785. godine kada su zabilježene i obilne oborine i hladne zime te česte poplave.
