Turistička zajednica grada Koprivnice objavila je završni obračun troškova ovogodišnjeg, jedanaestog po redu Renesansnog festivala, održanog u Koprivnici od 25. do 28. kolovoza.
Prema njihovim podacima, organizacija ove trodnevne top-manifestacije na kojoj je sudjelovalo više od tisuću sudionika iz 11 zemalja, koštala je oko 750 tisuća kuna.
Dodatno, s obzirom na oko 50 tisuća posjetitelja i njihovu prosječnu potrošnju, procjenjuje se da se u danima Renesansnog festivala u Koprivnici i Podravini potroši oko sedam milijuna kuna – oko deset puta više nego što je uloženo u organizaciju, ističu iz gradske Turističke zajednice, dodajući kako je riječ o pravom ekonomsko-turističkom pothvatu kojega predstavnici TZ sve češće predstavljaju na turističkim skupovima i na fakultetima diljem Hrvatske.
Od oko 100.000 eura koliko je uloženo u manifestaciju, najveći doprinos – oko 225.000 kuna – dali su sponzori. Oko 200 tisuća kuna dala je Hrvatska turistička zajednica, ali toliko otprilike iznose sredstva koja se preko koprivničke turističke članarine i boravišne pristojbe uplaćuju u HTZ, što znači da je to praktički povrat koprivničkih sredstava.
Od ulaznica i naplate parkiranja prikupljene su 167.762 kune, a od naplate mjesta za izlaganje 42.500 kuna, s tim da se izlagačko mjesto naplaćuje samo izlagačima koji dolaze izvan Koprivničko-križevačke županije te komercijalnim subjektima. Koprivnički i županijski obrtnici i udruge ne plaćaju korištenje prostora i štandova, čime se Renesansni festival razlikuje od većine drugih turističkih manifestacija u Hrvatskoj. Na festivalu je sudjelovalo 210 obrtnika, tvrtki i udruga, što ga čini i najvećim gospodarskim sajmom na ovim prostorima.
Takva učinkovita organizacija zasluga je odličnog menadžmenta i oslanjanja na vlastite snage, ponosno ističe Turistička zajednica. Autor, scenarist i izvršni operativac festivala Renato Labazan ne prima nikakvu naknadu ili nagradu za svoj rad, a organizacijski tim ne koristi se uslugama skupih marketinških i PR agencija. U neposrednim pripremama zapošljavaju se osobe u evidenciji Zavoda za zapošljavanje putem javnih radova, a velik dio posla odradili su i volonteri. Recimo i da je u mjesec i pol dana radova na bedemima angažirano gotovo dvije stotine ljudi.
