Noćas počinje zimsko računanje vremena. Preciznije bi bilo reći da završava ljetno računanje vremena i da se vraćamo na uobičajeno vrijeme u našoj vremenskoj zoni, umjesto da mu dodajemo jedan sat. Kada dođemo do 3:00, vratit ćemo se na 2:00 i odraditi taj sat ‘ispočetka’.
Prema već dobro uhodanom ritualu, kazaljke ćemo posljednje nedjelje u listopadu pomaknuti jedan sat unatrag. Kada mala kazaljka dođe nadomak broja 3, vratit će se na 2. U digitalnom obliku, nakon 02:59 slijedit će ponovno 02:00. Većina suvremenih uređaja poput računala i mobitela to čini automatski jednom kad im u postavke unesete u kojoj se zemlji nalazite.
Promjena računanja vremena sa sobom donosi i promjenu određenih propisa, prvenstveno u prometu. Od nedjelje započinje obavezno korištenje svjetala na vozilima tijekom dana, podsjeća Policijska uprava koprivničko-križevačka. Kako određuje članak 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u razdoblju zimskog računanja vremena na svim motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Tko ne postupi tako, riskira kaznu od 300 kuna.
Mijenja se i obračun potrošnje električne energije. Od nedjelje, struja će se od 7 do 21 sat obračunavati prema višoj, a od 21 do 7 sati ujutro prema nižoj tarifi, podsjeća HEP.
A mijenja se, dakako, i dnevna svjetlost zbog koje je, uostalom, i počela cijela ta zavrzlama. Sunce je jutros izašlo u 7:30, no sutra će nad obzorom proviriti već u 6:31 što znači da će nam biti manje mračno putovati na posao ujutro. Druga strana medalje jest to da će znatno ranije pasti mrak. Sunce će u subotu zaći u 17:42, ali u nedjelju će to učiniti već u 16:41. To znači da ćete imati manje vremena za slobodne aktivnosti nakon posla ako one ovise o dnevnoj svjetlosti.
Što vi mislite?
[poll id=”21″]
Inače, upravo je Hrvatska bila među zemljama koje su prve na nacionalnoj razini uvele ljetno računanje vremena – kao dio Austro-Ugarske u vrijeme Prvog svjetskog rata, zajedno s carskom Njemačkom. Bilo je to u travnju 1916., a razlog je bio pokušaj smanjenja potrošnje ugljena u ratno doba. Hrvatska je nastavila s praksom za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i Kraljevine Jugoslavije te u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.). Ljetno računanje vremena ponovno je uvedeno 1983. godine i Hrvatska ga je zadržala nakon osamostaljenja.
Istraživanje koje je na uzorku od 1.500 ispitanika proveo Ured europarlamentarca Davora Škrleca, a objavio Večernji list prije nekoliko dana, pokazalo je da čak 85% posto ispitanih zastupa ukidanje ljetnog računanja vremena. Rusija je 2011. odlučila uvesti ljetno računanje vremena cijele godine, no zbog golemog nezadovoljstva mračnim zimskim jutrima od jeseni 2014. stalno je na zimskom (standardnom) vremenu i tako namjerava ostati. Turska je od ove godine također odlučila napustiti ljetno računanje vremena.
