Gimnazija ‘Fran Galović’ Koprivnica treća je na popisu najpoželjnijih srednjih škola u Hrvatskoj prema broju bodova potrebnih za upis, piše portal Teen385.com pozivajući se na podatke Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (upisi.hr). Njihova je rang-lista, međutim, izrazito manjkava.
Podaci se odnose na upise u školskoj godini 2015./2016., a škole su rangirane prema prosječnom broju bodova učenika upisanog u program. Koprivnička je gimnazija tako s prosječnih 119 bodova zauzela treće mjesto, iza zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga (151,92 boda) i Športske gimnazije Zagreb (138,68 bodova), piše Teen385.
No, valja reći kako se za sve tri navedene škole taj prosječan broj bodova odnosi na gimnazijske smjerove za sportaše koji na temelju svojih sportskih uspjeha ostvaruju te dodatne bodove (najviše 80, na početnih 80 koje ostvaruju ako su sve razrede završili s odličnim uspjehom). Tako se prosječan broj bodova učenika upisanih u prvorangiranu Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga za ostale smjerove, osim sportskog, kreće između 64,47 (kozmetičar) i 79,50 (prirodoslovna gimnazija). U Športskoj gimnaziji Zagreb sportski je (očito) jedini smjer, a u slučaju koprivničke gimnazije prosječan broj bodova upisanih učenika za druge smjerove iznosi:
- Jezična gimnazija 72,38
- Opća gimnazija 73,26
- Prirodoslovno-matematička gimnazija 77,52
Teen385.com svoj je članak nazvao “10 hrvatskih srednjih škola u koje žele svi odlikaši”, što prema podacima baš i ne stoji – nisu svi odlikaši ujedno i sportaši.
Prosječan broj bodova osmaša koji žele u gimnazije je 79, piše Teen385. Taj podatak nismo uspjeli provjeriti.
Također, takva usporedba hrvatskih gimnazija nije sasvim na mjestu zbog različitih kriterija kojima se pri upisu vrednuju sportski uspjesi i postignuća u, primjerice, natjecanjima u znaju. Dok prvo, drugo ili treće mjesto (ovisno o školi) učenicima – pojedincima na državnom ili međunarodnom natjecanju u znanju donosi izravan upis u željenu srednju školu ili gimnaziju (pod uvjetom da zadovolje eventualne druge propisane kriterije te škole), ako su prvo mjesto osvojili kao član/-ica skupine dobit će svega četiri boda. S druge strane, kandidati koji su prvi na rang-listi saveza nekog od sportova uvrštenih u I. skupinu mogu automatski osvojiti čitavih 80 bodova. Sljedeća 24 kandidata dobivaju po bod manje, a svi drugi na listi ispod njih dobivaju minimalno 56 bodova. To ne znači da su tu bilo koji kandidati u prednosti jer se radi o različitim smjerovima, ali škole se na nacionalnoj razini očito ne mogu statistički rangirati na taj način. Ili mogu… ako se pita sportaše. Odatle i očit bodovni nesrazmjer između “klasičnih” i “sportskih” gimnazijskih programa.
Kako bi ta rang-lista uistinu izgledala za hrvatske gimnazije nažalost ne znamo jer nismo uspjeli pronaći dotične podatke u formatu lako dostupnom za analizu.
Podatke o broju bodova potrebnih za upis u školskoj godini 2015./2016. možete i sami pogledati ovdje.
