U posljednje vrijeme brojni se proizvođači kukuruza žale da su im olujno nevrijeme i pijavice povaljali kukuruz. Pročitala sam u novinama da neki proizvođač iz Koprivnice takvo što nije do sada doživio, a prije nekoliko godina mogli smo također pročitati kako proizvođač kukuruza s križevačkog područja sumnja da mu se na parcelu spustio NLO. Što se to zapravo događa na našim poljima kukuruza?
Pregledom korijena povaljenog kukuruza vidljive su značajne štete od ličinki kukuruzne zlatice i one su glavni razlog što je kukuruz polegao nakon vjetra. Kukuruz se lako čupa iz tla jer nema dobro razvijen korijen pa ga i jači vjetar ili sama težina klipa lako povaljaju. Vjerojatno će s vremenom biti i više povaljanog kukuruza jer će i klip sve više dobivati na težini.
Iako je kukuruzna zlatica u Podravini prisutna već petnaestak godina, pojedini proizvođači još uvijek ne poznaju tog važnog štetnika kukuruza ili mu pridaju premalo važnosti. Ona je važan ekonomski štetnik kukuruza, a proširena je na cijelom području Hrvatske važnom za uzgoj kukuruza. U našem Prekodravlju je prvi puta pronađena 1999. godine, a prve štete su zabilježene u 2006. godini. Od tada se na tom području ekonomske štete od kukuruzne zlatice javljaju gotovo u svakoj vegetacijskoj sezoni. Očito je da su klimatski uvjeti pogodovali razvoju štetnika te se on značajno namnožio, a vidljivo je i njegovo širenje na područja gdje do sada nije bilo ekonomski značajnih šteta. Upravo su na tim novim područjima širenja zlatice poljoprivrednici najviše iznenađeni jer se do sada nisu suočili sa štetama koje zlatica može prouzročiti.
Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera) se od početka srpnja hrani na biljkama kukuruza te su zbog njihove velike brojnosti vidljive štete na listovima i svili kukuruza. Iako se smatra da više od 20 kukuruznih zlatica po klipu može napraviti značajnu štetu i umanjiti prinos, glavnu štetu čine ličinke zlatice na korijenu kukuruza koje su u Podravini znale umanjiti prinos i za više od 50%. Ličinke se hrane korijenom kukuruza, a kukuruz zbog oštećenog korijena gubi čvrsti oslonac te se uslijed vjetra ili težine klipa ruši na tlo. Kasnije se biljke nastoje ispraviti pa u polju nailazimo na tzv. guščji vrat, jedan od simptoma napada kukuruzne zlatice.
Kukuruzna zlatica u ovo vrijeme odlaže jaja u tlo na parcelama kukuruza na kojima se hrani. Ta će jaja prezimiti u tlu, a narednog proljeća će se iz njih razviti ličinke koje oštećuju korijen kukuruza pa pod težinom klipa ili zbog jakog vjetra dolazi do povijanja stabljike ili potpunog polijeganja kukuruza, a prinos može biti prepolovljen.
Poljoprivredna savjetodavna služba u sklopu izvještajno prognoznih poslova posljednjih sedamnaest godina prati širenje kukuruzne zlatice u Podravini i Prigoju te u sklopu savjetodavnog rada educira poljoprivredne proizvođače.
Najvažnija mjera kojom nastojimo izbjeći štetu je plodored. Poljoprivrednici koji su sada uočili polegli kukuruz ili velik broj zlatica u polju kukuruza, naredne godine na toj parceli ne smiju ponovno posijati kukuruz. U protivnom bismo opet mogli pomisliti da se u naša polja spuštaju NLO-i.
Mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, viša stručna savjetnica
Savjetodavna služba – Podružnica Koprivničko-križevačke županije
[email protected]
www.savjetodavna.hr
